STARE SPLITSKE RIČI,ĆAKULE,FUNCUTARIJE I SVE OSTALO

F I N K O je napisao/la:

Da nije
altroke-kamoli
apena-tek
ankora-još ili sidro
afetat-jel se to more sa pršutom ?

0

Afetat je zarazit se

Infetat = zarazit se

kurba me infetala!

DOMENICO je napisao/la:

Infetat = zarazit se

kurba me infetala!

Samo da nije afrička ruža

To bi bilo gadno

bošket je napisao/la:

DOMENICO je napisao/la:

Infetat = zarazit se

kurba me infetala!

Samo da nije afrička ruža

To bi bilo gadno

Tribače ić u špicjeriju po medicinu !

F I N K O je napisao/la:

Bil biš hodil buškom i gledol bore i cesmine,ali nisi vidil bore i cesmine,nego si vidil korbe,ražme,kuvertele,katine,kolate,buškamente,karoce.

Bio bi hodao šumom i gledao bore i hraste,ali nisi vidio bor i hrast,nego si vidio ............................nemam pojma

O sveti Mike
reci non rotu
mola barbitu
agvanta skotu
ćapa lantinu
kaca skotinu
volta temun
na vitar karinu
a more kurba
more kanaja
mola ol kraja
mola ol kraja


Tira barbitu
azvelto vira
a more momi
ne do non mira
bit će marete
bit će mora
isa lantinu
jidra fora
more je stringa
more kanaja
mola ol kraja
mola ol kraja


leva macu
trocu liga
tribula bit će
bit će intriga
more je nebo
oblok non morka
di će va curma
kul će va borka
a more karonja
more kanaja
mola ol kraja
mola ol kraja


Vajo non portit
dusla je ura
vitar ol kraja
rebaltadura
ćapa se vesol
ol rive larga
sidro salpa
lantinu karga
more umora
more kanaja
mola ol kraja
mola ol kraja

Pulent se ciri
puse levont
agvanta brac
laska davont
mola defora
ćapa dedrento
puse sve boje
puse segvento
more pokora
more kanaja
mola ol kraja
mola ol kraja

Lampo Majela
fjumera kurent
poteze levont
rigo pulent
vitar je skaras
vitar je lorg
buta se treso
dobri je korg
a more rugo
more kanaja
mola ol kraja
mola ol kraja

Buta
ćapa
drica
forca
leva
fora
majna
orca
ala
fonda
salpa
volta
laska
liga
mola
salta
agvanta
para
surga
karga
arbora
zunta
vija
larga
venja
tumba
sija
alca
sera
poja
voga
kaca
isa
pasa
ramba
tira
kaluma
neta
torna
vira

A more kurba
more kanaja
mola ol kraja
mola ol kraja
more stringa
more umora
more karonja
more pokora
more je more
more rugo
navigare necesse
vivere
non

Joško Božanić / LINGUA FRANCA

jedna pisma za sve dalmatince !

A brate.....

vrca je napisao/la:

A brate.....

More more...

Finko jesi ga malo pretjera!

Razumija sam ono na kraju,

Ploviti se mora a živjeti ne

O sveti Mike -o sveti Nikola
reci non rotu -pokaži nam put
mola barbitu -pusti cimu
agvanta skotu -veži jedro
ćapa lantinu -uhvati jedro
kaca skotinu -spusti(dio falkuše)
volta temun -okreni timun
na vitar karinu -na vjetar(dio na krmi)
a more kurba
more kanaja
mola ol kraja -odveži brod
mola ol kraja


Tira barbitu -potegni konop
azvelto vira -brzo digni
a more momi -a more mami
ne do non mira-ne da nam mira
bit će marete -bit će (mareta su valovi koji se stvore od jakoga kurenta,morske struje)
bit će mora -bit će valovito
isa lantinu -digni glavno jedro(lantina je dug komad od drveta koje drži latinsko jedro)
jidra fora -jedra vanka
more je stringa
more kanaja
mola ol kraja
mola ol kraja


leva macu
trocu liga
tribula bit će -bit će nereda
bit će intriga -bit će tlake,muke
more je nebo
oblok non morka-oblak je marka
di će va curma -di će ova družina
kul će va borka -kud će ova barka
a more karonja
more kanaja
mola ol kraja
mola ol kraja


Vajo non portit -trebamo krenit
dusla je ura -došao je trenutak
vitar ol kraja -bura
rebaltadura -kad posli juga(recimo)zapuše bura
ćapa se vesol -uhvati se vesala
ol rive larga -od rive se gurni
sidro salpa -digni sidro
lantinu karga -kargaj (dio jarbola)
more umora
more kanaja
mola ol kraja
mola ol kraja

Pulent se ciri -sa zapada se razvedrava
puse levont -puše istočnjak
agvanta brac -veži ?
laska davont -odveži od naprijed
mola defora -pusti od vanka
ćapa dedrento -uhvati iz unutra
puse sve boje -puše sve jače
puse segvento -puše u kontinuitetu
more pokora
more kanaja
mola ol kraja
mola ol kraja

Lampo Majela -sijeva sa maiele(planina u Italiji koja se vidi iz kž u suton po vedrom nebu)
fjumera kurent-kurent(morska struja) je ko rijeka
poteze levont -puše sa istoka
rigo pulent -grubo sa zapada
vitar je skaras -vjetar je slab
vitar je lorg -vjetar je daleko
buta se treso -stani bočno(uz rivu)
dobri je korg -sad je prilika
a more rugo
more kanaja
mola ol kraja
mola ol kraja

Buta-stavi
ćapa-uhvati
drica-ispravi
forca-jače
leva-maknuti
fora-šire
majna-ajmo
orca-tip jedra
ala-ajde
fonda-potopi
salpa-izvuci
volta-okreni
laska-odpusti
liga-?
mola-pusti
salta-skoči
agvanta-veži
para-gurni
surga-komanda za baciti sidro
karga-kargati
arbora-?
zunta-užuntati-vezati dva konopa
vija-krenimo
larga-gurni se od rive
venja-daj
tumba-baci
sija-krmom nazad
alca-digni
sera-?
poja-povuci se,sakrij se u bonacu
voga-veslaj
kaca-spustiti
isa-digni
pasa-prođi
ramba-?
tira-potegni
kaluma-zabij
neta-nešto skinuti,riješiti se nečega
torna-vrati se
vira-potegnuti nešto iz mora na brod

A more kurba
more kanaja
mola ol kraja
mola ol kraja
more stringa
more umora
more karonja
more pokora
more je more
more rugo
navigare necesse
vivere
non
Nije bilo lako napisat,a troke ić na vesla do Palagruže(ako je bonaca,na jedra ako je vitra) 43 nautičke milje udaljenoj. Na Palagruži bi nekad bilo po 100 komiških falkuša-500 ribara. Na mletačkoj tvrđavi u Komiži bi ispalio hitac iz topa i onda bi krenila regata do Palagruže. Jedna od prvih u Europi ! Ko prije stigne zauzeo bi bolju poštu za ribanje. Čuo sam da bi nekad bila takva zima da bi ribari kad bi išli leći,legli sa otvorenom pištulom(šlic). Da nisu,kad se probude,ne bi mogli odbotunat botune na gačama za se popišat. Onda bi pišali po rukama da ugriju ruke ! Pasji život,ali onda je u Komiži bilo života,ljudi,dice,posla, bilo je 5 tvornica sardina,a komižani su otvarali pogone za solit ribu i po Portugalu,Španjolskoj,Češkoj.... Posli rata puno njih je išlo po svijetu,a najviše u San Pedro-Kalifornija. Tamo i sad ima oko 5 ooo komižana koji su se izmišali sa Amerima. (Miljenko sa drugoga foruma je također tamo). A ovde nas ima oko 800-900. U Los Angelesu postoji spomenik "komiškom ribaru",jer oni su ih naučili lovit tunje. Od 200 (velikih) brodova za lov na tune,od 160 njih su bili vlasnici bračani,hvarani i najviše komižani. Komižanin(Bogdanović) je imao največu tvornicu za preradu ribe u Kaliforniji. More u krvi !
Raspisa sam se,a šta ću. "Malinkonija u duši,u mojoj duši spava". Sad u Komiži nema ni tvornice,a ni plivarica (brod za ribu od mase). Od pustih brodova plivarica kojih je bilo u Komiži,ostao je samo jedan. Naš brod sa kojim sad vozimo izlete iz Hvara,bar je on osta. Ostali su manji brodovi sa kojima se ide na parangale. Još je to ostalo,svi idu na parangale,to je praktički jedino šta je ostalo u Komiži. A kad dođe Europa,sve me je strah da ni to neće puno durat. Doć će talijani sa svojim brodovima i sve će polovit.
Eto mora sam sve ovo napisat,ako vam je tlaka razumim ali meni je Komiža draga i ne bi se nikad maka odavde,za ne znan šta. Ne znan da li se na ijednom drugom otoku osjeti ovoliko to more i osječaj da si usrid mora ! Ali na otoku je jebeno živit zimi. Za priživit zimu su mi tići i te kako važni,oni mi ispune ono prazno vrime i daju zadovoljstvo.
Svaki put kad pročitam ovu pismu o moru takne me u srce !

A šta učini prika.....Svaka ti cast,koliko slova......

To si dobro reka,koliko slova. Ima početak,sredinu,ali kraj je malo zadebljan !

hahaha,nije glatko al prolazi......

Finko taka si me!

Razmišljamo vrlo slično,a i osjećamo.

Ma nebi ti se ja maka iz Splita za........

debočarešto - čist pogodak
deboto - zamalo
dek - dekagram
dekapoto - posve
deliberat se - oslobodit se
delikatno - nježno, fino
demejana (demižana) - velika trbušasta opletena staklenka
dentjera - umjetno zubalo
dernek - sajam, veselje, proslava
dešop - vrsta slatkoga kolača
dešpet (dišpet) - prkos, inat
deštežo - polako
deštrigat - spremit, uredit, raspremit
dešvan - razbijen, slomljen
devetnica - vrsta molitve (katoličke)
dipendit - ovisiti
diplit - svirati u diple
diletat se - zanimati se
diškulo - propalica
dišpar - neparan
dišperan - razočaran, bezvoljan
dištakat - odvojiti se, odlijepiti
diver - muževljev brat
divjač - opči naziv za lovne divlje životinje: zec, fazan, divlji vepar, srna, prepelica i dr.
dočukat - dočuti, načuti
dolče garbo - vrsta jela (jetrica, pluča i srce na kiselo)
dolibit se - došuljat se, dovuči se
dota - miraz
dotur - lječnik, doktor
doža - mjera, doza
dret (drit) - ravan, uspravan
dricat - ispravljati
drnek - sajam
drop - ostatak zgnječenog grožđa
dropuja - rakija napravljena od grožđanog dropa
duperat - upotrebljavati, koristiti
durat - trajat
duzina - tuce
da bi - barem
dacij - carina
da neš ? - evo da nećeš?
dat ruku - pomoći
debela ka bova - predebela žena
debul - slab
debuleca - slabost
defora - izvana
degenetat se - odugovlačit
dekantavat - hvaliti
dekoracjun - odlikovanje
dekot - lijek
deliberat se - osloboditi se
delicjožo - ukusno
derač - koljač
deškargavanje - oprati rublje ugrubo
dežbjego - nakrivo
dežgracija - nesreća
dignit pozdrav -prestat nekog pozdravljati
dikod - katkada
dinja - lubenica
diškargat - skinuti prvu prljaštvinu na rublju
dišpenša - smočnica
dišperacjun - očaj
dišperadun - probisvijet
dišpetožast - onaj koji se voli inatiti
dišturbat - uznemiriti
ditič - dijete, dječak
dižgracija - nesreća, propast
dižinfetat - dezinfekcirati
dobra ruka - napojnica
dobrostoječ - imućan
doš povirit - svratiti
dogodovščina -događaj
dojdi - dođi
do na tir - revanš
drčavica - drhtanje zbog groznice
drito - ravno
driblat - varati
drivo - drvo
drob - trbuh
druker - navijač
drvena Marija - visoka ukočena žena
dunkve - dakle
duperat - rabiti
duplat - podvostručiti
dvi live noge - nespretan

abažur - sjenilo na lampi
adatat - prilagodit, doradit (drvodjelski izraz)
afan - nesvjest
afetat - zarazit se
afilo - poravnato
afitat - iznajmit (sobu, stan)
akoštat - pristat uz obalu (brod)
akrap - škorpija
aks - osovina
akuža - kombinacija karata u igri, (prilikom dijeljenja), daje dodatne bodove
alešanje - svejedno
altroke - a kamoli
alum - modra galica
ameton - hametom, potpuno
anarhišt - bezvjernik
anda - ponašanje
ankora - sidro
angrif - juriš
angriz - riža
anguja - jegulja
antigaja - starež
anteršej - dio samara
apelat se - potužiti se
apinelo - u redu
apena - jedva, tek
apropo - šta se tiče nečega, glede
arambašić - sarma (sinjska)
arar - vreća od kozje dlake
arčit - trošiti, rasipati
arefužo - u rasutom stanju
areštat - uhititi, uhapsiti, uzapčit
argola - poluga na kormilu
arija - zrak
arivat - stizat, dolazit
arkač - psovač
armadura - skela
armat - pripremiti alat za ribolov
armerun - duboki ormar za robu, sa dvoje vrata,
često bi imao i dvije ladice ispod vrata
arti - alat za ribolov
asti ga - vidi ga! gle!
aščerica (jaščerica) - usna infekcija (čir)
aškar - osoba sklona razbijanju, pravljenju nereda
artišta - zanatlija, umjetnik
avar - škrt
A - e ? - ni govora, ma kakvi
abadat - obazirati se, voditi računa
abajin - krovni prozor
abit - odijelo
adukan - odgojen
afiš - oglas, plakat
afundat - potopit
ajde u smokve - pusti me na miru
Ajduk - Hajduk
ajme meni - teško meni
akomodajte se - uđite, izvolite
alagarson - ženska frizura po mušku
an - odaziv na poziv po imenu
anci - dapače
arjan-barjan - razuzdanost, vika i galama
asasin - ubojica
asti Mande - uzvik čuđenja
ašištenca - pomoć, novčana potpora
atento - pozorno u stanju očekivanja

arzelinka - vrsta šljive
ažula - kopča
ajmekat - kukati ajme meni
ago de šikureca - pribadača
aj' ča! - odlazi !
ajdučica - žena muškarača
akomodajte se - uđite, izvolite, sjednite

babarin - posebno oblikovan ubrus, koji se vezuje maloj djeci oko vrata prilikom hranjenja, zabradnjak, siperak,
babine - posjet rodilji s donošenjem darova (šečer u kockama kod Spličana)
bacilat - brigati se, mariti, voditi računa
bačir - kvrga na čelu, glavi
badanj - duboka bačva za gnječenje grožđa
badalo - šiljati štap za nabadati, štap s kojim se poticao magarac da krene
badnut - bocnuti
bagav - nespretna osoba, (sa fizičkom manom, nedostatkom)
bagulina - štapić, štap za lakše hodat
bak - nerast (svinja)
baketina - tanko drvce dužine dvadesetak cm, (odrezana od mladog brista ili tamarisa) namazano nekom ljepljivom smolom (obično bi se smola pravila (kuhala) od crvenih sjemenki, koje su se nalazile unutar zelenih bobica na grmu tobirovac, a na kojem su se hvatale ptice pjevice
bal - ples
balat - plesat
balatura - sular,
balanca - vaga
balota - kugla, posebno kugla u igri na boće
balin - mala kugla (u igri “balota”), kuglica sa kojima se pune patrone (meci), kuglica
balinjera - kotrljajuči ležaj
balunjer - nemoćan star čovjek
banak - klupa
bančić - niska klupica
bandat - bulaznit
bandira - barjak
banica - austrijski novac (do 1918)
banket - ogradica za dijete
bankina - kamena ograda
baraka - kućica od dasaka
baratat - raditi s nečim, baviti se nečim, poznavati nešto
baratula - balkon, terasa na koju se dolazi stepenicama izvana
barba - uobičajni naziv u Dalmaciji za stariju osobu, često vezan i za rodbinski odnos
barenko - barem
barilo - vrsta bačve
barkariz - drvena ograda palube broda
barkarijol - osoba koja malim brodom prevozi putnike (izletnike), lađar
barufa - tučnjava, gužva
bašo profondo - duboki bas
baštard - mješanac
baštun - utvrda, tvrđava
batalit - zanemarit, ne voditi računa
batast - okrugao, zdepast i malen, zbijen
batarela - “serenada” uz lupu u stare lonce
batelant - lučki radnik
batela (batelina) - mali kaić na vesla
batifjaka - osoba sklona neradu, psihičko stanje u kojem je teška i sama pomisao na rad
batikulo - osoba sretne ruke, sebičnjak, guzičar
bava - lagani povjetarac
batipan - pleteni (od trske) udarač u obliku teniskog reketa,
za lupati po tepihu i istesati prašinu s njega
batiti - tuči, udarati
batuda - udarac, preneseno: dobra i efektna izreka
baturica - batina
bavela - vrsta svile
bavul - mornarska škrinja
mažinin - mlinac za kavu
begenat - sviđati se, odobravat
bekal - krhotina suda (ker.)
belaj - nevolja, zlo, neprilika
berekin - huncut,
berekinada - huncutarija, mangup
besida - riječ
beštija - životinja
beštimat - psovat
beštimja - psovka
beteg - mana
betežan - čovjek sa manom
bevadur - pijanac
bevanda - vino sa vodom
bevi - pij!
bičerin - časica
bičve - čarape
bidan - jadan
bidelo - školski podvornik
bijac - debeli sukneni pokrivač za krevet
bikar - mesar
bikla - piće od mladog vina i kozjeg mlijeka (smutica)
biliška - znak, biljeg, oznaka
bionda - svjetle (žute) kose
biondinka - plavuša
bira - pivo
biša - crvotočina
bišavo - crvima pojedeno drvo (namještaj)
biškotin - dvopek
biži - grašak
bjankarija - bijelo rublje
bjanko - bijelo, svjetlo
bocun - boca za vino naročitog oblika
bodul - otočanin
bokun - komad
bonaca - potpuno mirno more, bez vjetra
bondinjente - ništarija
bonbizat - bombardirat, udariti šakon
bonegracija - nosač zavjesa, karniša
bonkulovič - gurman
bordižat - plovit lijevo desno
borša - torba, obično od tele ili skaja
boršin - ženska torbica
bošket - grmlje, šumica, mamac za lov pjevica
bot - jedan udarac, jedan put, sat
botilja - boca, staklenka
botam - zajedničko ime za sve suđe za vino
botun - puce, dugme
botunada - doskočica, nadmetanje riječima
bova - plutača za brodove, debela žena
bovan - kamen
bovanica - kamenica
brekuja - vrsta velike muhe
bračolet - ženska narukvica
branče - škrge u ribe
branka - vratnice u nogometu
brnica - suknja
brofadur - poljevač
brokva - čavao, vrč za vod kod umivanja
bronzin - lonac (bakreni)
brontulavanje - prigovaranje, gunđanje
brtoldija - žena koja se “nauživala muških”
brtulin - nožić (džepni)
brujet - riba pripremljena na posebni način
bruštulin - okrugla posuda sa okretnom ručkom za prženje sirove kave
brime - teret, naramak
briškula - vrsta kartaške igre, igra se u parovima,
dvoje protiv dvoje,ili jedan protiv drugog, dolazi iz Italije
briva - brzina
brivat - žuriti
bruma - usitnjene mrvice ribe, kruha ili
školjaka koje se bacaju u more da se skupe ribe
bruškin - četka za ribanje
bubat (nabubat) - učiti, naučiti
bujol - okrugla drvena posuda (3-5 lit.) sa dva uha sa strana,
upotrebljava se na brodovima za uzimat more
buština - ženska podkošulja
buleta (platiti buletu) - batine, kritika,dobiti batine
bulin - najmanja kugla u igri "balota"
bulsa - kronični kašalj
bukara - velika, obično od pola litre, drvena čaša
buganci - promrzline na prstima ruku ili nogu
bugnut (bugnit) - udariti, lupnuti
bunbak - pamuk
bunbal - veliko zvono katedrale
bumbit - piti
buratat - prosijavat, vijati
bust (bustin) - dugme presvučeno tkaninom
bušina - vrsta travurine
bušta - papirnata kesica za novac, novčanik
butarga - (butarda), ikra
butiga - trgovina
buvel - unutrašnja guma, zračnica
buzdo - osoba ne baš bistre pameti, tupasta osoba
buža - rupa
Babaluko - strašilo za djecu
bafe - zalisci
bagaj - prtljaga
balav - slinav
banbin - malo dijete
banit - doći iznenada
banj - kada, kupanje
baraba - čovjek loših osobina
barbir - brijač
basetan - niskog rasta
bečit se - nekome se rugat
beleca - divota, ljepota
bonaca ka uje - mirna morska površina
bonbišta - onaj koji izmišlja i pretjeruje
brak - podmorski greben gdje se zadržava riba
bronzin - veći željezni lonac
brušket - igra izvlačenja na sreću
bukalin - noćna posuda
butigir - prodavač u trgovini

cakal (caklo) - staklo
cakliti se - svjetliti se, sjajiti
cancarele - umučena jaja i brašno, skuhana u juhi
cavate - kožne papuče
cekin - zlatnik
centopeca - dio životinjske iznutrice (utroba, crijeva, kulje)
cesta - košara za kupovanje na tržnici
cetat (sekat) - crpsti vodu ili more
ciklo - puklo
ciknuto - puknuto
cokule - drvene cipele
cone - kugle, figure koje se ruše u kuglani
cigalin (cigašpic) - kratka, drvena (obično od smokve), muška muštikla
cine - cijene, jeftino
cinkvina - izraz u igri tombole
cok - drveni kunj
cotav - šepav
coto - šepavac
coto gobo - izraz za šepavu grbavu osobu
crikvina (crkvina) - vrsta trave (raste uza zid), s njom su se prale boce i demežane,
ptica grdelin rado jede sjemente te trave
crnej - vrsta ribe
cukar - šećer
cukun - budala, glupan
curik - unatrag
cablo - stablo
caklarija - prodovaonica stakla
cekinar - škrtac
cenca - rub
cenit od smija - zagrcnut se od smijeha
cera - boja lica
cigala - cigara
ciknuto vino - vino koje je postalo ljutkasto
cil-cilcat - cijeli , u jednom komadu
cima - konop za vezivanje broda
cimbal - mali bubnjić
cmizdrit - naricati bez razloga
cipat - cijepati
coni - igra na čunjeve ( kuglanje )
conkulast - neravan, grbav
crjen - crven
cuf - čuperak kose
cukarjera - posuda za šećer
cukaro de orzo - slatkiš od uprženog šećera s bajamima
cunfast - kljast
cupigat - grickati meso s kosti
cvenkuša - žena koja zanovijeta i gnjavi

čakod - štogod, nešto
čakula - razgovor, časkanje, brbljanje
čaro - prozirno, jasno
čančarije - tričarije
čatrnja - bunar
čer - kći
čevuja (čemulja) - čehulja grožđa (dio grozda)
čiba - krletka
čibun - velika krletka
čiča - sisa
čikara - šalica
čiket - ostatak popušene cigarete, smotuljak eksploziva
čimavica - stjenica, dosadna osoba
činit fintu - pretvarati se
čirit (čiribimbit) - virit
čiribimbaš - osoba koji viri nekoga ili nešto
čivire - drvena nosila za građevni i drugi materijal
čiverica - glava
čoka - smrdljiv duvan
čučat - sisati
čučin - cucla, duda
čunka - njuška
čuš (tovare) - uzvik pri tjeranju magarca
čvoka - čvrga po glavi
Ča - što
čale - otac
ča moš - šta možeš
čapat - uhvatit
čapin - štipalica za rublje
čejade - osoba
čenčmonet - osoba koje se bavi mijenjanjem valute
čik - opušak od cigarete
čikolata - čokolada
čimuli - mladi kupus
činit - radit
čokat - grickati,zobati
čorav - slijep
čoša - ugao
črivo - crijevo
čunčit - previše piti vina
čupica - zatiljak
čutit - osjetiti
čutin se - osjećam se
čuvita - sova

đardin - park
đeložast - ljubomoran
đentilast - slabije građe
điga - lukobran
đigerica - jetra
điletin - prsluk
đir - krug
đirandul - kvačica za vratašca, grilje
đita - putovanje
đava - đaval, vrag
đelat - sladoled
đelozija - ljubomora
đendar - žandar
đeneracjun - generacija
đeš - gips
đilet - prsluk
điletin - prslučić
điran - vrsta cvijeća
đirada - šetnja u krug
điravat - uokolo šetat
đorđino - vibrator
đusto - jušto, prikladno, pravilno

evala - pozdrav pri susretanju
evala ti - fraza: bravo, svaka ti čast, neka si to napravija
ebete - osoba ne osobito bistra
edukacjun - odgoj, naobrazba
edukavat se - školovat se
e neka ni - baš je tako
enti... - skraćeno od jebem ti
ereditat - nasljediti
erjav - loš
eška - mamac za ribu

Brate,ti si rekorder.....Svaka ti dala

Pari mi du su u Splitu pri 100 godina govorili komiški dijalekt,koliko ima sličnih riči !

Bravo Grga,guštan

kako se bliži fešta Sv. Duje najvecega splitskoga zaštitnika,ove stare lipe rici baš su lipo sile.