DALMATINSKA TRADICIJA PJEVA

Gigo je napisao/la:

Živio Munjeni.

U ovim čakulama niko nikome ne nameče svoju tradiciju več samo
jedna i druga strana iznosi svoje kriterije kod bodovanja tiča.Čita sam
sad ovaj tekst tvoj i vaš način bodovanja htio bi reči da je kod nas puno,
puno teži kriterij prema ocijeni tiča.Pa evo bit ču nešto precizniji i reči ovako
kolega koji ima tiča na batudi sa NEISPRAVNOM (zijadom ili malom zijom) nema
šta opče tražit ni pomislit da sudjeluje na natjecanju.I po ovakom viđenju
se odma vidi koliko je disciplina vrednovanja pisme u Dalmaciji strogo određena.
Đaba sva pletiva i dupla i trodupla,đaba svi zovovi,đaba da je i tič u veršu
idealan ako zija nije pozitivna tič nema šta radit na streljani ocijenjivanja.
Jer kod nas nemože tič u svim drugim segmentima idealnim skupit jake bodove
a u zijadi negativne i biti sve ukupno ocijenjen.E zijada,zijada uvijek je bila
prekretnica cile pisme grdelina,ona uvijek određuje dali tič ima šanse iči pod
bodovanje pisme.Zijada ako je na batudi negativna tič je automatski negativan.

BOG.

Živija Gigo.

Evo vidin čitajući forum da si još relativno mladi čovik, od svojih 40-dvi-tri godine, ako san dobro pročita. Ja san malo priša pedesetu tako da nisan ni ja puno stariji i more bit da se sićamo sličnih grdelina i pjeva, obziron da smo oba iz Dalmacije. Samo, onako po mom iskustvu, Dalmacija je, bar što se tića tiče, malo širi pojam na relativno malom teritoriju. Oću reć, u Dalmaciji svako malo misto od Boke Kotorske do Paga, svaki škoj, a po većin gradovima (Dubrovnik, Split, Šibenik i Zadar) i svaki kvart (ili prigradsko misto) ima niki svoj specifični lokalni mot i način ča se tiče ocjenjivanja grdelinovog pjeva. A znaju se čak razlikovati i dva susida u istoj kali. Još, u ovih 50 godin, nisan vidija konsenzus o tome čiji je kriterij jači (bolji, vridniji itd...). I dobro je da je tako. Samo onda bi, ako već govorimo na taj način, valjalo spomenuti i koji je to kvart a ne govorit uopćeno o Dalmaciji.
Iman jednu dilemu, jer more bit da govorimo o istim stvarima, a opet more i ne bit.
Stari tićari bi znali, malo u zafrkanciji a malo i ozbiljno, govorit da postoje dvi vrste dzije, a to su: ili je ili nije dzija
Treće dzije nije bilo.
Ja san spominja lošu dziju, a ti govoriš o negativnoj. E sad je tu dilema, ja san, pod lošon dzijon mislija na dziju koja ima sve osnovne karakteristike, ajmo tako uvjetno reć, "normalne" dzije, a to znači sve slogove, početak, sredinu i kraj. Ima i amplitudu (kolombar ili kolumbar), samo malo tanji (manje amplitude) od "normalne", sa ponešto primjesa (mihurića, grezoće itd..), manje snage i malo je kraća od "normalne" (recimo sekunda i po do dvi umisto 2 i po do tri sekunde koliko ima ta "normalna"). U boju tona tu nebi ulazija jer to su, po meni osobne preferencije koje nebi smile biti predmet sudačke procjene.
Ako ti govoriš o takvoj dziji, kakvu san gori opisa, ka o negativnoj, onda se ja tu nebi složija s tobom. Ali ako si mislija na šporkicu (to je ono ča liči na dziju ali zapravo nije dzija jer nema sve elemente dzije nego je u stvari šporkica), onda bih.

Eto, ajmo prvo rišit ovu dilemu o lošoj dziji pa gremo dalje.

munjeni mislim da ste malo otisli predaleko sa tim sekundama što se tiće zijadi.

Mjerio sam batude komplet sve sto se vrte po internetu i rijetko koja je prelazila 3-4 sekunde .

Zija mislim da je naj duza sto smo je mogli izmjerit na riblju kost (grafićki prikaz)1,3 sekunde.

Istina, evo malo san poćirija po sonogramima i u pravu si Tić_Bal., pritira san.

U stvari ja san se referira na ćakule u lokalnoj komunikaciji, ono: A da si čuja pravu dziju kod mene od triiii sekunde eeee, to si triba čut...Tako bi stari tićari falili svoje tiće.
Naravno da sonogram i današnja tehnologija to lako izmiri i demantira, ali legende ostaju  
Svejedno, fala na korekciji, uvik je bolje precizno se izrazit.

Živio munjeni !

Živio Munjeni.

Teško mi je baš sad iči u detalje ali dosta unazad sam pisao opčenito pod 15 točaka o svemu,
pa tako puno toga i o zijadama u širem razmijeru opisa.Ajmo naj krače pa recimo negativna,totalno
loša ukratko ispivana sasičena,prekinuta ispivana debelo u rašpi,grezasto.Prolazna recimo ovako tip
kolumbara sa poč,srid i krajem ,recimo duga ravna u plitkoj paraboli sa poč,srid i krajem ,po mogučnosti tipovi čisti kristalni zijadi.
Ja bi još pustio pod bodovanje kolumbar zijade sa posve mižernim izražajem
mjehuriča.Zasad toliko a u nekom drugom postu ču pojasnit domet obične male zije i vrste manje,srednje i največe zijade.


BOG.

OK, fala Gigo, sad je jasnije. Ono prvo, ča ti zoveš negativna, za mene je zapravo šporkica i ne spada u dzije, a ova druga, prolazna je ono ča ja zoven lošon. Znači razlika je bila samo u semantici, mislili smo na iste stvari kod opisa.

Tic_Bal. je napisao/la:

munjeni mislim da ste malo otisli predaleko sa tim sekundama što se tiće zijadi.

Mjerio sam batude komplet sve sto se vrte po internetu   i  rijetko koja je prelazila 3-4 sekunde .

Zija mislim da je naj duza sto smo je mogli izmjerit na riblju kost (grafićki prikaz)1,3 sekunde.

Ima ima Balta i batudi od 6 sek, i zijadi od 2 sek...
Samo nije sve u duzini, ima nesto i u boji i izvedbi iste...

brabus je napisao/la:

Samo nije sve u duzini, ima nesto i u boji i izvedbi iste...

Prikane brabus ova ti je na mesto ,svaka casts

Živio Munjeni.

Sa tobom bi se dijelomično složio kad rečeš za negativnu zijadu da je
šporkica tada bi taj smisao uputio samo prema vrstama zijadi rašpasti.
A kad se radi o čistim zijadama ,kristalnim recimo negativnim jer završavaju
presičeno nebi rabio riječ šporkica več presičena,skračena zijada negativna.
Riječ šporkica se u večini odnosi na jake vrste strila primjer; kja kja kja, cja cja cja,
krrrrrrrrrrr itd,također i na jedan dio večih poštapalica koje se čuju i dolikuju
nepoželjnim dijelovima grdelinove pisme.

BOG.

brabus je napisao/la:

Tic_Bal. je napisao/la:

munjeni mislim da ste malo otisli predaleko sa tim sekundama što se tiće zijadi.

Mjerio sam batude komplet sve sto se vrte po internetu   i  rijetko koja je prelazila 3-4 sekunde .

Zija mislim da je naj duza sto smo je mogli izmjerit na riblju kost (grafićki prikaz)1,3 sekunde.

Ima ima Balta i batudi od 6 sek, i zijadi od 2 sek...
Samo nije sve u duzini, ima nesto i u boji i izvedbi iste...

Božo živio !

Nisam htjeo da spominjem vas trojicu musketira jer nije snimak na you tube.

Možda još negdje  postoji duže od 2 sekunde ali te nismo mogli ćuti ni na jednom snimku.

Božo sjećam se Rame  i onog snimka  što ste puštali ti i Mate.

Tada u to vrijeme sam pomislio ma koga ova dvojica farbaju gdje će postojat takva duzina zijade

Danas znam da ima i slušao sam. Nedavno je bio Mate kod mene u posjeti u Zenici i puštao mi je snimke gdje se čuje i tvoj tić.

Svaka vam ćast !

Ovo što si rekao nije sve u dužini i da treba imati i boju. Sigurno moj prika Domo ne bi drzao te iste da nemaju boju.

ps.Eto munjeni u jednom  kvartu  u Splitu ono što si pisao preko 2 sekunde zijada postoje

Živio Munjeni.

Rekao sam da ču ti kazati svoj pogled opisa na razliku obične male zije
i vrsti male ,srednje i največe zijade.Pošto sam dosta unazad pisa opčenito
i nešto sažeto o pismi grdelina o svim segmentima u 15 točaka,tema sad sam
pronašao gdje se to nalazi pospremljeno sa zatvorenim postovima.
Pa ovako nalazi se pod 1.tema standard pjeva grdelina po STP-u.
2.Ta tema je zaključana sa zadnjim pisanim postom pod brojem 71.
3.Uđi na redni broj posta 37 i skroz doli na dnu ti je cijeli sažeti moj opis
općenito o pismi grdelina.Nalazi se pod koleginim imenom Mostrumo jer
on mi je učinio uslugu i moj tekst pospremio na forum,hvala Monstrumo
još jednom.

BOG.

Gigo je napisao/la:

Živio Munjeni.

Rekao sam da ču ti kazati svoj pogled opisa na razliku obične male zije
i vrsti male ,srednje i največe zijade.Pošto sam dosta unazad pisa opčenito
i nešto sažeto o pismi grdelina o svim segmentima u 15 točaka,tema sad sam
pronašao gdje se to nalazi pospremljeno sa zatvorenim postovima.
Pa ovako nalazi se pod 1.tema standard pjeva grdelina po STP-u.
2.Ta tema je zaključana sa zadnjim pisanim postom pod brojem 71.
3.Uđi na redni broj posta 37 i skroz doli na dnu ti je cijeli sažeti moj opis
općenito o pismi grdelina.Nalazi se pod koleginim imenom Mostrumo jer
on mi je učinio uslugu i moj tekst pospremio na forum,hvala Monstrumo
još jednom.

BOG.

EVO GIGIN LIPI TEKST






SAŽETI OPIS PISME - BATUDE – GRDELINA

GRDELIN – naziv u dalmatinskim mistima u priobalju

TRADICIJA – dalmatinsko vrednovanje grdelinove pisme zvano BATUDA



OPĆENITO




Batuda je jedan (manji ispjevani dio) cjelokupne pisme grdelina, koji zna biti raznolik u više različiti vrsti batudi. Zastupljen je ponavljanjem jednog dijela pisme koji se može sastojati od jednog ili više različitih pletiva u spoju (sa zijadom na kraju).
Smisao batude je ponavljanje (same nje) više puta uzastopno, a što više ispijevani batudi tić je kvalitetniji.






SASTAVNI DIJELOVI – BATUDE –

Dijele se na: a) Pletiva
b) Zijade

a) PLETIVA : - Pletiva iz taktova, koraka
- Pletiva iz izveslanih pismi (melodija)
- Pletiva mogu biti i : Ispravna (pozitivna) i Neispravna (falsa)

b) ZIJADE : - Greze (rašpane, pržaste, hrapave i strugane)
- Fine (caklene, glatke, bistre, čiste i kristalne)
- Zijade ispijevane: - Kolumbar
Ravne
Razlika između (Zije male) i (Zijadi)

Zijade imamo: Ispravne i Neispavne






OPIS PLETIVA IZ (TAKTOVA) ILI ZVANI KORAKA

U većini slučajeva batude u kojoj su pletiva od taktova su najviše vrednovane.
Taktova ima bezbroj raznovrsnih, od krasnih ispjevanih u melodiji do loših gdje sve zavisi o samom taktu, kolika mu je dočaranost dužine u slovima, boja zvonkavosti i čistoća takta u ispjevu.
Pod ispravnost ispjevanog takta se podrazumjeva lagana opuštena ispjevanost, bez naboja force, ishitrenosti brzog ispjeva.
Kod laganih otpjevanih taktova dolazi se do bolje spoznaje dočaranosti ljepote i melodičnosti taktova, ako su ispravni što znači ne falsi (brzinski ispijevani) u krajnosti negativni.
Inače u većini kvalitetniji (taktova) gleda se da taj takt nosi bar četiri do pet slova u sebi (čitanih) kao jako solidan i vrednovan.

PRIMJERI OPISA TAKTOVA
Opis taktova od sedam slova
Cicipli, Cicipli, Cicipli, Cicipli, Cicipli
Opis taktova od pet slova
Visli, Visli, Visli, Visli, Visli, Visli
Cipli, Cipli, Cipli, Cipli, Cipli, Cipli
Opis taktova od četiri slova
Spli, Spli, Spli, Spli, Spli, Spli, Spli
Cvin, Cvin, Cvin, Cvin, Cvin, Cvin
Opis taktova od tri slova
Pli, Pli, Pli, Pli, Pli, Pli, Pli
Bli, Bli, Bli, Bli, Bli, Bli, Bli



OPIS PLETIVA IZ ISPJEVANIH RAZLIČITIH (MELODIJA) POVEZANIH

Ova vrsta pletiva iz melodija po mom nazivu (izveslanih) teško se mogu dočarati opisom zabilješki riječi, jer većinom (riječi od melodije) su povezane u spoju raznovrsnih ( pretumbavanja) izveslaja pisme.


Ovaku vrstu pletiva možemo usporediti s različitim valovima misleći i na nijanse pisme od melodija u spoju valova manjih.


Također i ove vrste pletiva iz melodija znaju imati dočaranu ljepotu u izvedbi kroz svoj pjev, pogotovo više cjenjena ako su pletiva ispjevana u dužim pretumbavanjim svojih boja melodičnosti pisme.

U sadašnje vrime puno više se nailazi na ovaku vrstu pletiva iz (melodija) nego na pletiva iz taktova koja završavaju sa zijadom tvoreći batudu.







OPIS ZIJADI GREZI (RAŠPANI , ŠPORKI)


Ovake vrste zijadi ne prihvaćaju baš svi tičari pod vrednovanjem pozitivne batude , ali s obzirom da je i njih već oskudica a imaju (dobar kolumbar,luk ispijevanosti) jedan dio ljubitelja batudi ih ipak prihvaća.
Ako je već i prihvaćena kod pojedinaca poželjno je da imaju (blaži) tip rašpice pri svojoj izvedbi ispijeva.
Za ovaj tip zijadi još se znaju čuti i drugi nazivi kao: pržasta,hrapava,greza i rašpana. Večinom se čuju kod kolumbar zijadi nešto rijeđe i kod ravnih.
Ovu vrstu naziva (različiti) dobila je jer joj slova u svom ispijevu (nisu) čitka, posve jasna i bistra , već deblja , tvrđa , greza i rašpasta.
Slova koja se čuju protežu kroz putanju zijade kao greza su : Đ i Ž , ispijevana tvrdo debelo , škripavo može se reći rašpano.

Ova dva navedena slova za dati naziv rašpane zijade nalaze svoju ulogu izbacujući slova kod ispijeva (vidziiiijuuuu) samo D ,Z , pa stoga umjesto caklene imamo ispivanu rašpanu, čitajući je VIĐŽIIIIJUUUU.

Obavezno bi još spomenuo da postoji još jedna vrst zijadi ispijevana ali rijeđa, koja spada pod kategoriju rašpani zijadi gdje u svom ispijevu vuče slovo (R). Takva zijada je na sluh ispijevana , npr :VRDZIIIJUUU.

Ovake zijade ispijevane su donekle kod pojedinaca prihvaćene dok zijade koje uz ovo slovo (R) imaju i (Đ,Ž) kroz putanju ispijeva, spadaju u negativne (debele , tvrdi,grezi rašpi). Prm:VRĐŽIIIJUUU.





OPIS ZIJADI FINI (CAKLENI , BISTRI)

Ova vrst zijadi ima više naziva u dalmatinskim mistima kao još zvana :kristalna , glatka , čista , bistra i lirska.

Ovo je najispravnija vrsta zijadi kao najviše cijenjena u batudi.

Može biti ispijevana u glasu nježnoga profinjenog lirskog tenora , zatim drugog tenora, baritona i veoma rijetko basa.

Za ispravnost sve ih veže isto a to je da imaju (početak,sridu i kraj) , da su razumne u putanji ispijeva, čitke i dočarane bojom glasa koja daje timbar zvonkavosti sjaja u svom ispijevu čistine zijade.

Također se mora spomenuti da za sve ove zijade različiti glasova, postoje razne dužine i različiti načini ispijeva od dobrog do odličnog.

Stoga svaka zijada ijako je ispravna ima drugačije svoje vrednovanje kvalitete.

U svom ispijevu njena slova su posve bistra,čitka i poosve razumna , stoga je i dobila navedene nazive spomenute.









OPIS ISPRAVNE ZIJADE OD KOLUMBARA

Zijada ispravno ispjevana mora imati početak , sredinu i kraj.
Mora biti dočarana kroz ispijev parabolom cijelog luka bilo plićeg ili dubljeg.
U početku prvih slova koja se čuju u zijadia i nose je u boljem izbačaju ispijeva su slova (VI) dalje spojenasa (DZIIIJUUU). Ijako je u opisu pišem kao (ZIJADA) ona ipak kao ISPRAVNA sastoji se a i izgovara (VIDZIJU), tako da svako misto imamalo drugačiji naziv za nju.
Ovdje ću spomenut da najispravniji ispijevkod grdelina čita se a i tako čuje pišući (VIDZIJU).
Ja sam se još i susrećaosa vrst zijade koje u svom ispijevu imaju početak nepoznat mnogim tičarima.
Takve vrst zijadi u početku njena ispijeva dočaravaju na (SLUH) slovo koje (nemamo u abecedi) a mi ga ipak izgovaramo, sliči na dva spojena slova (DZ).
To znači da ova vrst zijade nema u početku svog ispijeva slova (VI) vidziju, već(slovo koje ne postoji) a ja sam ga svrstao najbliže slično dvaju spojeni slova(DZ) dziju.
Od dvaju različiti tipova zijadi (ravni i kolumbarski) naj ispravnija i najviše cijenjena je kolumbarska zijada.
Ona u svojoj izvedbi ispijevanoj dočarava PARABOLU koja je otpijevana (blaže,srednje i dulje) po pogledu luka parabole.
Što veći luk parabole( dublji i duži) odmah zijadi (ispravnoj) daje veću ocijenu po vrednovanju kolumbar zijadi.
Da bi se došlo do bolje spoznaje o kolumbaru zijade dovoljno je dati prikaz riječima npr; prisijecimo popola po dužini veću lubenicu i već imamo slikoviti opis dočaranosti na kolumbar zijade.
Gledajućina jednu presječenu polovinu lubenice dolazimo do spoznaje na njen pogleda se radi o pličoj paraboli zijade jako pristojne ispijevane dužine.
Primjer kolumbar zijade duže izvedbe ; (VIDZIIIIIJUUUU).






OPIS ZIJADE (RAVNE) ISPRAVNE


Ova vrst tipa zijade po mom pogledu je nazvana ravna jer u putanji ispijeva nema parabolu , luk i ne završava na kraju sa dva zadnja slova (JU), već na slovo (I).
Ravne zijade imamo : ispravne i neispravne.

Ispravne su otpijevane kako sama riječ kaže (RAVNO) ali u kraju moraju nositi kodispijeva zijade ( 4-7) slova (I).

U slučaju da je ispijevana samo u završetku na jedno slovo ili dva sa završetkom (i) čini je neispravnom, negativnom.

Tada se na ( sluh ) stiječe i očituje dojam sasičenosti zijade, nazvana prekinuta (presičena) neispravna.

OPIS RAVNI ZIJADI

- PRIMJER NEGATIVNE ZIJADE RAVNE
ISPIJEV; ( VIDZII) NEISPRAVNA

- OPIS POZITIVNE ZIJADE RAVNE
ISPIJEV ; ( VIDZIIIIIII )





KRAĆI OPIS POGLEDA NA RAZLIKU IZMEĐU (ZIJE) MALE I (ZIJADI)

U mom kraju je sasvim jasan značaj što dočarava zija a što
zijada, dok u drugim mistima ne gleda se razlika kod ispijevanosti
več se svaka ispijevana zove zijadom.
Za mene ljubitelja batudi riječ zijada ima smisao (otegnutosti) u svom rasponu, dok za riječ ziju ima pogled kraće ispijevane zije manjeg dometa ipak pozitivnog.
Ovu kraću ziju koju spominjem neki tičari u drugim mistima zovu mala zijada , ja bi rekao (pogrešno tumačenje) jer mala zijada bi se trebala smatrati
zijadom gdje se na (sluh) uočuje da je ipak ispijevana svojom otegnutosti
pristojne dužine.
Oću reći nikako kratkim dometom zije koja ostaje kad je se čuje u ispijevu bez otegnutosti raspona podužeg , već uvijek istog kraćeg dometa ispivana , zvana mala obična ZIJA.
Dok sasvim drugačiji uvid imamo spoznaje na sluh kad se radi o zijadama (malim,srednjim ili večim) jer su ispijevane rasponima otegnutosti, nose titraj zijadi kao rastegnutost.
Ovde bi još spomenuo da izgovorena riječ zijada sama po sebi svog naziva nosi pomisao rastegnutosti,koja je dočarava kroz titraj zvonkavosti kroz ispijevanost.
Dok opet naglašavam mala obična zija nema tu otegnutost u pogledu rastezljivosti, već određen( uvečini isti domet ispijeva ) obične male zije.
Svakako između male (obične zije) i ( vrsti zijadi manji, srednji i veći) postoji granica koja jih dijeli u koju kategoriju spadaju, i to se dosta lako očituje( na SLUH) kod saslušavanja pisme.
Svakako kada je riječ o zijadama zna se češće čuti izrečeni naziv ( nategnuta zijada ).
Riječ nategnuta se može odnositi na zijade ( fine i greze )
Pojam za riječ nategnuta podrazmjeva misao da zijada u svom ispijevu od ( sride prema kraju ) ne završava prirodnom ( lakoćom ) već mukotrpnim silaskom nazvanim nategnuta , dijelom patnje kroz ispijev u kraj.
Stoga takve zijade su nešto lošije vrednovane ali ipak prihvaćene pozitivno.



KRAĆI OPIS ZIJADI (ISPRAVNIH)


Da bi zijade prošle u kategoriju ispravnih , pozitivni zadovoljavajučih
bez obzira na ocijenu od (2 -5) , moraju proći kriterije pozitivne.

Tu se misli na njihovu ispijevanost bez obzira kolike su im dužine
kod ispijeva i da nisu sasičene , skraćene ili još rečeno prekinute.

Znači i ako su otpijevane manjih modela (dužina) moraju na kraju
uredno siči , završiti ne ostavljajući dojam na sluh kao prekinute.

Ovdje se misli na oba dva tipa zijadi kolumbar i ravni.



KRAĆI OPIS ZIJADI (NEISPRAVNIH)

Ove zijade ne samo što su neispravne , već odmah su odbačene kao negativne.Kod slušanja ovih zijadi u batudi odmah se uočuje prekinutost , nagla skračenost zvana sasičena zijada.
Zbog toga ovake zijade kao neispravne poništavaju cilu vrednotu bogatih pletiva, tvoreči batudu negativnom.






SAŽETI OPIS (VERŠE) GRDELINA


Grdelinov pijev se sastoji od verša koji tvori većinski dio cijelokupne pisme.

Kod pijeva grdelina sam početak mu kreće iz verše, koji je večinom zastupljen prvi par mijeseci dok se tić ne podigne u zreliju pismu.

Svakako taj veraš je i kasnije prisutan nešto manje, u većini iza niza ispivanih batudi.

Detalji pisme verše (pojedini različitih segmenata) su većinom
negativni , a veoma rijetko pozitivni (čišči) prihvatljivi.

Teško je skoro pa i nemoguče naći grdelina čista verša ali se nastoji da veraš nije sastavljen (ispivan) iz najgori tvrđih šporkica pisme.

Misli se na jake strile kao što su npr;CJA,CJA,CJA,CJA. , KJA,KJA,KJA,KJA. ,
ČRRRR,ČRRR,ČRRR itd.
U šporkice verša osim ovih navedenih tvrđih strilavanja, spadaju još i (mnoge) druge nazovimo poštapalice negativne različiti ispijeva.








SAŽETI OPIS CIJELOKUPNE PISME (POZITIVNOG) GRDELINA


Veraš nesmi biti ispijevan težim negativnim šporkicama pijeva.

Več u jačoj zrelosti pisme prema lijetu grdelin češče zorom i predvečer piva batude u više serija ponavljajući.

Što je sve više zreliji a i ženka mu je već zalegla na jaja druge kovade mužjak dolazi do izražaja otpijevanosti više batudi.

Ovakav tić se več smatra pozitivnim (ako je batuda ispravna) u određenoj kvaliteti.

Sad već ako smo zadovoljni sa batudom možemo rado ići na učenje prema mladim tićima donesenim iz vani ili učitelja pariti sa ženkom.

I za samo parenje mužjaka i ženke treba imati dosta znanja i spoznaja a pogotovo na vrstu raznolike ishrane iz prirode (raznih trava sijemena i zelenja) radi uspiješnijeg i bržeg sperenja para.

Valja spomenuti da pojedini (rijeđi) grdelini su znali u svojoj pismi imati i (4-5) vrsti raznoliki batudi.
Ovakih je tića skoro više i nemoguće naći,čuti sa više vrst batudi, , stoga je danas sasvim dovoljno da ima i jednu batudu injulu podužu , ili duplu.
Svakako treba spomenuti da se u batudi ispijevanoj susrećemo gdje su pletiva izmiješana u kombinaciji dijelić melodije sa dijelom od taktova i završetkom zijade.






OPIS ZA (FALSU BATUDU) NEISPRAVNU


Većina grdelina koji imaju kvalitetnu pozitivnu batudu uza se u pismi nose i falsu većinom injulu batudu.

Takve batude znaju većinom biti iz injulog pletiva (brzinskih taktova) , nedorećenih gdje se uočava da takt u pletivu( pojedinačni ) ne sačinjava niti četri slova.

Takvi taktovi falsi (mižerni) su jedva otpijevani , neukusni a i same zije u falsoj batudici sputane , kratke,jedva uočljive na sluh jednom riječju negativne skroz.

Kad bi mogli birat naj poželnije bi bilo da grdelin koji je bogat pravom pozitivnom batudom (uopće nema falsu batudu u pismi).U slučaju da grdelin ima obe dvije vrste batudi (veoma) je težak za učenje mladaca, jer naj lakši tekst pisme su mladim tičima neispravne,negativne false batude.
Opis false batude.

PRM; FLI,FLI,FLI.FLI,FLI DZIJU. ,otpijevano (brzinski),
jedva prepoznato( negativno.)





OPIS BATUDI NEISPRAVNIH

Postoji velika vrst batudi na mnoštvo načina ispijevani .
Batude koje se smatraju(negativnim) većinom u svom ispijevu dočarane su sa mnoštvom tvrđih negativa strila na kraju ispijeva zijade.
Isto tako iza batudi se zna čuti nastavak blaži šporkica (neukusnih poštapalica) koji je sačinjavaju neispravnom.
S obzirom daje pisma grdelina raznolika nepredviđena,ponekad se dešava da u pletivu duplomje ispijevan sitniji segment šporkice (kratki) kao npr;br , kr, cja cja. Itd. , gdje je odmahudaljavaju od pozitivne batude.
Znalo se i čuti u batudi gdje na lipim zvonkavimtaktovima su zadnja dva takta ispijevana iz negativa u sklopu taktova npr;kja,kja prije završetka zijade i zbog njih batuda je neispravna.
Navest ću par primjera (neispravnih batudi ) gdje ću kod prikaza ( malim zagradama) obuhvatit negativ u batudi.
Još bi spomenuo da ponekad se zna čut pletivo sa završetkom (CIJU),misleći da je tobatuda ka zija na kraju, nipošto to je teški negativ.Jer ako završava (CIJU) na krajuto je negativ koji se( nemože poistovijetit ) sa malom običnom pozitivnom zijom ,( DZIJU.)

Cpin,Cpin,Cpin,Cpin,Cpin (vrđžiiijuuuu.)
Cipli,Cipli,Cipli,Cipli (vidzi).
Povispi,Povispi,Povispi,Povispi vidziiiii ( kja,kja,kja.)
Poblici,Poblici,Poblici,Poblici vidziiii( črrrrrr)
Cicipli,Cicipli,Cicipli,Cicipli vidziiiijuuuu ( krrrrr).
Pli,Pli,Pli,Pli,Pli,Pli vidziiijuuu (cja,cja,cja).
Visli,Visli,Visli,Visli,Visli ( ciju . )
Spli,Spli,Spli,Spli,Spli( cja,cja) vidziiiijuuuu.




OPIS BATUDI ISPRAVNIH

Ovake vrst različiti batudi znaju biti ispijevane u bezbroj različiti izvedbi.
Tako da za batudu iz jednog pletiva imamo naziv (INJULA) , dva pletiva u spoju naziv (DUPLA) i tri pletiva (TRODUPLA), zna ali ( rijetko) biti i sa više pletiva ispivanih u jednoj batudi.
Sva ova pletiva u spoju zijade na kraju moraju biti ispijevana bez negativa i
( najsitnijih) dabi tvorila batudu ispravnom.
Da bi se batuda vrednovala ispravnom uvijek na kraju njenog ispijeva završetka zijade, nesmi biti nikakav nastavak i to se pogotovo odnosi na tića sazorena u najvećoj zrelosti pisme.

PRIMJERI; ISPIJEVANOSTI (POZITIVNI) BATUDI
Injula batuda od pet taktova sa( kolumbar) zijadom
-Plin,Plin,Plin,Plin,Plin VIDZIIIIJUUUU.
Dupla batuda od osam taktova sa( kolumbar) zijadom
-Visli,Visli,Visli,Visli,Visli,Cpin,Cpin,Cpin VIDZIIIIJUUU.
Injula batuda od četri takta sa( ravnom)zijadom
- Spli,Spli,Spli,Spli VIDZIIIIII.
Dupla batuda od šest taktova sa (ravnom) zijadom
-Bli,Bli,Bli,Pli,Pli,Pli VIDZIIIIII.




RASPOZNAVANJE MUŽIJAKA OD ŽENKE


Dominacija mužjaka je što je on izraženiji u boji krune na glavi, ima crne brčićeuz kljun,debljeg je korijena kljuna .
Uz samo tijeme pokostine gdje se krilo spaja (dominacija pogleda TROKUTIĆA) na krilu je crne boje.
Na krilu je važan taj (dominatni trokutić) koji se najviše zagleda za raspoznavanje mužjaka ili ženke, zna biti i u višenijansi ocrtan za pogled koji upućuje na muškog tića.
Svakako tu se zna uočit( u trokutiću dominacije) i zelenkasti dio,i na valove crne kao vrste šaraca za muškog tića.
Što se tiče veličine i muški i ženski tići znaju biti i veći i manji.
U muškarca se još očituje ali pojedinihšire prsi, a u večini sviju muških tića žute prsi na razdijelima strana u manjem omijeru žutila.
Kljun također je u večini veći ali zna i ženski tić imati veći kljun ali tanjeg korijena na spoju sa glavom.
Oko je u muških tića nešto življe izraženo u okruglu, dok kod ženki manje na pogled.
Što se tiče repa pogleda na vajska pera koja su bijelim točkama pri dnu označena,u većini tri s jedne tri i s druge strane nose muški tići a veoma rijeđe ženkice


SAŽETI OPIS PREHRANE GRDELINA U PRIRODI

Grdelini koji imaju stanište u priobalju dalmacije a gdje je u većini zastupljen običan primorski bor u većini najviše u ishrani koriste sijeme iz šiški bora.
To sijeme je jako zdravo tićima i ukusno , hranjivo i u sebi bogato strepentinom.
U svakom mijestu bio to grad , selo ili prostranstvo rijetko naseljeno može se naići na (stanište), boravak grdelina u manjoj ili većoj količini.
Što se tiče staništa po Dalmaciji osim glavnog sijemena borovog več u ljetnim periodima lakše dolaze do još raznovrsnog vrsta sijemena.
Tako ih često viđamo po vrtima ispred kuća gdje su procvale razne pitome salate kao puterica i pičola.
Grdelini su ljubitelji i sijemena od suncokreta raznih vrsta kojih se viđa u vrtima kućnim radi ljepote svoga cvijeta, a kad cvijet odbaci latice sijeme mu je (mličikavo) spremno za ishranu grdelina.
Ovako sijeme nesazriveno u vidu ka mliko jako puno uzimaju mužjak i ženka za ishranu svojih mladi tića, (lako probavljivo).
Što se tiče sazrivenog sijemena suncokreta koji se uočava na velikim poljima posijanim za industrijsku preradu mog se uočiti stariji tići di ga rado uzimaju u ishrani.
Zatim razna zelenja imaju u izobilju kao npr; kostrič, žutinica, blitva, radić, maslačak itd.
U jesen već dolaze i druga zrijevana sijemena , pa tako ih znamo vidjeti (grdeline) kad sele u tople krajeve na jug di se zaustave na biljkama zvanim ;gorčik , vrstama bodljikavih zvani bušinac večeg cvijeta i manjeg ošebijad i sitnog zvanog sikavica itd.
Dakako može jih se uočiti i na pitomim vrstama cvića u procvatu radi
sijemena kao npr; cviće tučepljanac.


SAŽETI OPIS GRDELINA U NAŠIM KRAJEVIMA

Moglo bi se slobodno reći rasprostranjeni su od juga do sijevera,negdje više a negdjemanje.
Tako da ih svugdje susrečemo uz obalu , po dalmatinskoj zagori pa i unutrašnjosti Hrvatske.
Di se go nalazili a pogotovo u ljetnim periodima tu i čine potomstvo (parenje),
Izbacujuči legla mladih tiča koji jih nasljeđuju i šire se u veće matično jato.
U jesen već kako stižu hladniji i kišni dani , vremena ružnija i ide se u zimu, tići se pripremaju naselidbu u toplije krajeve.
Tako se kod nas mogu uočiti migracije (selidbe) većih jata u svojim preletima prema jugu.
Selidba zna potrajati i po dva miseca sve zavisi o klimi dali je ranije zahladilo i njihove paše polja raznih trava zatvorilo sijemena , bilo od jakih kiša ili snijega.
U proljeće se polako vraćaju kako i stižu dulji i topliji dani, svaki na svoje misto tražećisebi par za parenje.
Zatim kreće ciklus parenja i ako je sve idealno bez jačih nevremena (lembaca) u ljeto par izbacuje petnestak mladih tića, iz tri legla (kovade) koje mužjak i ženka naprave.
Proces od legla pa do idućeg (ležnje jaja) traje 27-30 dana.
Mužjak je glavni oslonac (vertikale) podizanja mladih u hranjenju pa i ženke na gnijezdu.
Mlade svoje tiće koji su poletjeli uči ih svim nedaćama (opasnostima) koje jih prate od grabežljivaca svedo sigurnog osamostaljenja.I tako se cijeli ciklus budući naraštaja vraća u svoj krug iz godine u godinu u borbi za osamostaljenjem



Opis zabilješki detalja (BATUDE) i cijelokupne pisme grdelina,
iznesen je praćenjem i slušanjem velikog broja grdelina i iz svog osobnog
stečenog znanja , spoznaje i dugotrajnog promatranja kroz ljubav
prema pismi (batude) grdelina.

Dobar tekst, pače odličan, iako koristi pomalo staru terminologiju. Reka bi da vuče malo na južnu stranu sridnje Dalmacije, onako po izrazima ispod Omiša, podbiokovlje, pobliže morda mikrolokacija od vale Drašnica do Živogošća. Iako iman ponešto (sitnih) primjedbi oko razlikovanja terminologije ( napr. za mene su i neispravna pletiva i neispravna dzija u stvari šporkice, jer nemaju sve potribne elemente itd...), u većini stvari bi se složija.
A za volju i trud, moran priznati da san osta impresioniran i jedino mogu reći svaka čast Gigo

brabus je napisao/la:

Ima ima Balta i batudi od 6 sek, i zijadi od 2 sek...
Samo nije sve u duzini, ima nesto i u boji i izvedbi iste...

Dvi stvari bi se složija, a to su da nije sve u dužini i da ima nešto i u izvedbi. Tako je, sama dužina ako nema potribnu kvalitetu pjeva, snagu, zvonkost, ritam i neku lipotu melodije, te pravilno odrađene elemente, i nije od neke koristi. Kad sve to ča san naveja imaju oba tića, onda razliku od jednog do drugog pjeva moremo bodovati i po duljini. Ali ako jedan tić piva zvučnije, snažnije, zvonkije, boljeg ritma i melodije, a mrvu kraće ja bi mu da prednost prid onin drugin ča piva dulje ali tiše, pliće po amplitudi, nepravilnog ritma i melodije.

A ča se tiče boje, tu se nebi složija da se i to triba ocjenjivat i uzimat u obzir. Pokušat ću objasnit zašto. Ja san mišljenja i uvirenja da svaki tić, baš ka i svaki čovik ima svoju boju glasa. Svoju jedinstvenu. Na primjer, kad te niki poznati čovik nazove na telefon, ti ga nevidiš ali po boji glasa ga odma raspoznaš i u glavi ti se automatski stvori slika koji je to čovik. I nećeš ga zaminit s nikin drugin. Ta ti se boja glasa more sviđat a i ne mora. To je tvoja individualna preferencija, niki drugi ima isto tako pravo ka i ti imat svoju. Tako je i sa tićima, i oni se razlikuju po boji glasa i ne znači da je bolji pivač samo zato što ima boju glasa koja se jednom pojedincu sviđa. Te osobne preferencije u boji glasa bi, to je moje mišljenje, svaki pravi sudac triba ostavit za sebe i suspregnut u sebi, a samo ocjenjivanje obavit na osnovu ostalih elemenata.

Bravo munjeni!!!

Tic_Bal. je napisao/la:

Eto munjeni  u jednom  kvartu  u Splitu ono što si pisao preko 2 sekunde zijada postoje

Ma ne sumnjan da ima, sve ja to virujen, pa i napisa san da san se referira na nike urbane legende.
Ali bi isto, jer mi oni mali vražićak neda mira, volija vidit niki link, video ili bar zvučni zapis tega tića, tija bi ga ubacit u sonogram i izmirit  

Graf je graf, a uvo je uvo, izgled vara, reka bi jež i skinija se s četke. Sekunda iako naizgled mala, zapravo je u stvari, prilično velika jedinica, ko ne viruje neka prova brojit. Prava sekunda se otprilike određuje tako da laganin tempon rečeš: dvadeset pet   

Pozdrav munjeni

munjeni kada je brabus mislio na boju on je naglasio boju ZIJADE .

Naj vjerovatnije je mislio da u zijadi nema grezosti,struganja,mjehurića,nategnutosti... jednostavno da zija ima lijepu boju.

Normalno je da kao što kažeš da se tići i ljudi razlikuju po boji glasa,ali više puta samo culi lijepa pletiva zvonka a kad stavi zijadu ista nema boje ona je greza od poćetka do ukraj.

Živio !

Živio Koce.

Hvala na tekstu što si mi ga približio.

Tic_Bal. je napisao/la:

Pozdrav munjeni

munjeni kada je brabus mislio na boju on je naglasio boju ZIJADE .

Naj vjerovatnije je mislio da u zijadi nema grezosti,struganja,mjehurića,nategnutosti... jednostavno da zija ima lijepu boju.

Normalno je da kao što kažeš da se tići i ljudi razlikuju po boji glasa,ali više puta samo culi lijepa pletiva zvonka a kad stavi zijadu ista nema boje ona je greza od poćetka do ukraj.

Živio !

Tako je Balta...

Tic_Bal. je napisao/la:

Pozdrav munjeni

munjeni kada je brabus mislio na boju on je naglasio boju ZIJADE .

Naj vjerovatnije je mislio da u zijadi nema grezosti,struganja,mjehurića,nategnutosti... jednostavno da zija ima lijepu boju.

Normalno je da kao što kažeš da se tići i ljudi razlikuju po boji glasa,ali više puta samo culi lijepa pletiva zvonka a kad stavi zijadu ista nema boje ona je greza od poćetka do ukraj.

Živio !

OK, ako se mislilo na čistoću dzije onda u redu, najcjenjenija je uvik bila tzv. caklena, bez (ikakvih) primjesa. A o "boji" dzije ću kad uvatin malo vrimena morda napisat koju rič, jer je dzija sama po sebi fraza (pojedinačni elementi čine slog, a skup slogova frazu), a nju tić postiže na jedan poseban način za razliku od pjeva. Pjev se formira zračnim tlakom iz pluća u tzv. pjevalu ili siringi, koja je nastavak na bronhe, a pojačava i uobličuje u traheji, dok je za dziju važan i rad larinksa, kljuna i jezika. Tako da pjev i dziju triba promatrati kroz dvi posebne prizme upravo radi te različitosti u fiziologiji nastanka.
Ono što je recimo moguće izdvojiti je, uz amplitudnu i frekventna karakteristika. Nju je gori lipo Gigo opisa sa podjelom dzija na: tenorske (prvog i drugog tenora) i baritonske. Meni se ta podila i usporedba sa klapskim pivačima jako sviđa. Doduše morda bi se zadrža na baritonskoj dziji ka najdubljoj po frekvencijskoj karakteristici, jer se ne sićan da san ikad čuja bas, ali dobro, podila je odlična i jako je zgodna baš za opis dzije.

I meni se sviđa ta klapska podjela,a u Splitu su za one naj naj bolje govorili "lirska" što i nije dugo nego prvi tenor ili ajmo rec "lirski tenor".
Još bi nadoda da "baritonska" zijada ne znaci da je greza ,nego samo da je ispivana u nižoj "dubljoj" frekvenciji.
Sve opisane vrste zijada su odlične ako su fine,čiste izvedbe bez primjesa u sebi.I to je to,
vrlo jednostavno.

Munjeni, tici nemaju larinks

MONSTRUMO je napisao/la:

Munjeni, tici nemaju larinks

to ti misliš, imaju imaju, samo je malo drugačiji nego kod sisavaca (ljudi napr.)



  

Živio Munjeni.

Evo otvorio bi sa tobom jednu temicu po pitanu zijadi, di su zijade
po mom dugogodišnjem saznanju ispivavane iz dva različita početka i
uvijek bile prihvačane pozitivno.Pa ako si za laganu polemiku ja ču
pisajuči približit,dočarat iz kojih sve slova početni znaju zijade čiste
caklene( srednje i duže) biti ispivane.

BOG.

Je istina, krivo sam se izrazio, "nema ulogu u stvaranju zvuka" ko kod nas ljudi pa ga dosta literature ni ne spominje u tom kontekstu. Ptice stvaraju zvuk u siringi.