Chat za grdelinaške rasprave i neslaganja sa temama.Što je ovdje dopušteno,drugdje se briše

Imaš pravo kume. Šta je previše,previše je. Veliki apetiti prijatelju. Nema mire. Ovde nismo takvi,ostaviš par tići i to je to. Koja je šema sa baštardama,bez prstena,nisam skužio.

Dobra večer.

POŠTOVANJE SVIM ČITATELJIMA.

Kao prvo šta je je Adebisi je uvečini u pravu po pisanju zadnjeg posta.
Ijako drži donekle i vodu Finkova priča po pitanju izlova susjeda TALIJ.,
a isto tako i pusti pesticidi otrovi.

Evo javijo sam se samo u vidu čakule gdje bi dodirnio temu NIŠTA NE SELI NA JUG.
Ijako me više ne vuče nikakav lov ko što je to nekada davno bilo,a i nesmi se, najviše
me je zainteresiralo kako to da ove godine ništa ama baš ništa,nikakva tica manja nije
selila prema jugu.Pošto donekle volim pisati o tičima,prehrani,boravištima,vrstama pisme
jako me iznenadilo da na ovim područjima oko mene u Dalmaciji nikakav se prelet nije uočijo,
uvidio kroz selidbu u toplije krajeve.Znalo je i prije biti kroz godine manje i više viđenja selica
prema jugu kao npr. grde.,frzel.,verd.,fagan.,lugar.,rebaca.,cikuja,finaka itd a ove godine teška
debela nula.Ne triba iči u lv za ovo uvidit meni je dovoljno kroz posal svoj i čestim pogledom u nebo,
pa i na sluh steči dojam da tice sele u toplije krajeve.Za mene je ovo čudo jako čudnovato,
nevirujem da tica svake vrste je puno manje več kako to da su sad promijenile radijus leta prema
drugim koridorima.Niti jedno malo sitno jatašce ja nisam vidio a meni je prije bilo dovoljno pogledat
kroz svoj prozor iz kuče i uvik sam vidijo i veče i manje selidbe, migracije.Volio bi ako bi mi netko
moga reči šta se dešava u prirodi i zašto su tice promijenile dugotrajni svoj koridor leta novim
putanjama,koridorima.Eto malo sam se raspriča ijako grdeline nehranim več samo svog starca verd.
i dva njegova sina.

POZDRAV.

Tako je,Finko. Ako se već lovi,onda treba loviti planski i umjereno.
Gigo,naravno da ptice mijenjaju koridore migracije. Evo recimo ja sam prije par dana vidio ogromno jato pataka; doslovno se nebo zacrnilo od njih. Nikada prije nisam vidio ni približno toliko jato; ranijih godina su patke letile u skupinama od desetak ptica. Dakle,promijenile su koridor migracije.
Što se tiče mojih dojmova koliko koje vrste ima u preletu: običnih zeba ima nešto manje nego prijašnjih godina,lugarina manje,štiglića drastično manje,faganela više (njih uvjerljivo najviše ima),verduna više,frzelina isto.
Kod nas doslovno nitko ne drži verdune i faganele (i na Pik.ba-u ih je skoro nemoguće pronaći; ta stranica je idealan pokazatelj kakvo je stanje ptica u prirodi,bez da morate uopće otići u tu istu prirodu) pa ih vjerojatno zato najviše ima.

Eto razlika adebisi,

U Splitu i okolici grdelina ima danas pristojno i to u neposrednoj blizini covika,a vrduna kojih je bilo najviše - nestalo.

Frzelina ima daleko najviše.

Ovo mislim na vrime parenja.

I tocno znamo uzrok ovakvog cudnog stanja.Vrdun je skoro nestao jer ga je potamanila vrana i

vjeverica,kojih do prije nekoliko godina u Splitu nije ni postojalo.Splitsko groblje Lovrinac je bila

oaza vrduna,kolonija.Danas je oaza vrana i vjeverica,isto kao i Spinut,Poljud itd.Grdelin se gnjezdi

oko kuca ,pazara itd,gdje vrana i vjeverica teže dolazi a frzelin je neuhvatljiv jer je sitan , gnjezdo

radi na tankim grancicama pa nedostupan grabežljivcima.

Ali to više nikog ne nervira jer je valjda normalno i prirodno da vrana ima na tisuce u Splitu i tamane

ptice pjevice - to je po zakonu.

Kad covik uvati i goji grdelina - onda je kriminalac.

A triba se držat zakona ljudi moji čestiti i pošteni    

Dobro jutro.

Pozdravljam sve a pogotovo kolege kroz ovu diskusiju male čakule.
Pošto svi imamo neka saznanja svoja pa tako i ja rado ču podijelit
iznijeti svoj pogled saznanje.Što se tiče grabljivica koje nanose štetu
pticama,pogotovu kad su gnjizda ja sam sam uspio vidijeti di vijeverica
jede male sitne tiče u gnjizdu.Evo vratio bi se na svoju temu( Selidba),
u mom kraju ima dosta gnijezda,parova grdelina ,ima i frz.,fagan. nešto rijeđe
a verduna u izobilju.Što se tiče riječi izlov moga bi sa sigurnošču reči više
nitko i ne lovi te tiče,zato jih i ima sve više i više.Mene naj više interesira
disu prošli,preletjele razne vrste tica prema jugu.Recimo direktno disu silni
verduni koji ima svugdi u priobalju a i druge tice nestale,letjele kuda.Jer ovaj
koridor uz obalu je bijo naj jači za prelet u mom kraju.Disu tiči iz Zad,Spli,Šib,Rij,
Pule,Mađarske,Češke,Slovenije ITD,ništa nije selilo starom rutom njihova leta.
Dali je to išlo preko otoka direktno ili zagorom mene donekle interesira pa i
zašto su tice promijenile svoju putnju slidbe.Može li netko dati neko saznanje
novo,kuda je krenula nova selidba,kojim trasama a i zašto.

POZDRAV.

  

pujdo je napisao/la:

Glupost koju vidim u pravilniku koji je U Hrvatskoj je taj,gdje svak
ko nabavi na neki način grdelina ili neku drugu zaštićenu pticu,mora prijaviti
da je posjeduje.Ovdje je dovoljno da imate papir od iste u slučaju
kontrole i to je to.Zamislite koliko ljudi u Hrvatskoj drži grdeline
i kad bi svaki morao za svaku pticu da se toliko mrcvari po uredima,
ti ljudi tamo nebi stizali ništa drugo da rade nego samo to.Apsurd i
budaleština.


Živili

Koliko znam sad je i kod nas tako,

dovoljan je "papir" o ptici od uzgajivaca,a onaj u koga je ptica ne treba slati ništa ni prijavljivati osim u slučaju ako ne želi uzgajati.

Znaci onaj tko želi samo držati jednu,pet ili više ptica,a ne želi se baviti uzgojem,dovoljno je da ima papir od uzgajivaca

za svaku pticu i to je to.

I naši zakoni se polako prilagođavaju stvarnosti.

  

pujdo, nije ovaj zakon zbog Evrope, on je davno donešen, a dozvole za uzgoj su počele prije nisam točno siguran priko desetak godina. kod nas također mutacije ne spadaju u zasticene vrste, sta je i logično. kod nas ima ured gdje se ljudi bave s time, primaju papire, dokumentaciju slazu i to je to. u španiji koja je također EU prije nas je sasvim drugaciji zakon. to spada pod lovačka drustva, smije se uzimat neznam kolko primjeraka godisnje, ostalo se pusta, funkcionira odlicno jer nema vise trgovine ko kod nas. kod nas se lovi i prodaje mladce, i zelandure, na veliko.

Koce,i kod nas su se pojavile neke nove vjeverice; neke crne i dosta veće od od onih uobičajenih narančastih... Uglavnom,narančastih je sve manje-pretpostavljam da ne mogu od crnih doći do hrane. Imate li neko ptičarsko društvo? Savez? Morate regirati; očigledno da ni vrane ni vjeverice nemaju predatora,tako da,ako se namnože preko mjere,sve što mogu istrijebit,istrijebit će...
Nije zakon konačan,nepromijenjiv i,ako ima grešaka,a ima,mora se argumentirano kritizirati i na,kraju krajeva,promijeniti nabolje. Nije mi jasno zašto ste izmišljali toplu vodu; kod
Španjolaca,koji imaju dugu tradiciju i itekako znaju što rade,je dozvoljeno loviti (s tim da se točno zna tko,kada,koliko,kako,gdje lovi); jednostavno je trebalo njihov zakon prekopirati (ako funkcionira kod njih,sa tako snažnom tradicijom i sa tolikim brojem ptičara,onda bi trebao i kod vas). Mislim da bi to suzbilo ilegalnu trgovinu pticama koja je veća prijetnja grdelinu i od Talijana i od cidokora.
Gigo,ja vam mogu prenijeti moja saznanja,ali mislim da vam neće biti od pomoći jer sam ja ipak dosta udaljeniji od priobalja.
Monstrumo,kod nas se i ženke prodaju. Netko je kupi,odnese kući,ujutru mu krepa,pa taj netko ide po novu. I tako u krug. Uglavnom,kad idem u polje loviti,odem što dalje,jer me je stid što sam dio svega toga.

  

  

  

A kako će moj bojkot polja promijeniti situaciju   
Nisu bitni Španjolci,već njihov zakon... Pametan čovjek i od najveće budale može nešto naučiti.

  

Ne razumijem kakav to ja negativan primjer dajem s time što iznese svoje ptice,dakle ptice koje su se odrasle kod mene,u polje? Što stavim par bakatina čisto zato što to volim,a ne zato što imam namjeru bogatit se na račun toga? Da se razumijemo,kod mene trenutno ima par "divljih ptica",ali ih u prirodi ima puno,puno više koje,zahvaljujući meni,sada znaju što su bakatine i što će radi toga ostati slobodne. Ili se barem nadam da će ostati slobodne. Evo gledam sada ovog svoga lugarina,koji je lani ulovljen; pa taj,da ga sad pustim,nebi sat vremena u prirodi preživio... Što reći kada se mačke ne boji  
Ako u tom njihovom zakonu ima nešto bolje,nešto što bi se kod nas moglo primijeniti,zašto to ne preuzeti? Jasno da je najveći problem u ptičarima (to tvrdim od svog prvog posta),ali i legislativa mora uređena... Ona mora olakšati i prirodi i ljudima. Evo recimo kod nas u BiH zakon postoji,ali se ne provodi. U Hrvatskoj postoji,i provodi se. Ni kod nas,ni kod njih stanje sa pticama nije najbolje. Dakle,nije do zakona   

Evo sam se malo educira i o ostalim strogo zašticenim životinjama u našoj ljepoj, pa recimo evo

npr.jelen,ta lipa impozantna životinja je zašticena ali samo dok dobro ne platiš kao lovac a onda

joj možeš prosvirat lubanju.Srica da grdelin nema 70 kg ,jer bi vrlo brzo posta "strogo zašticen" ali

djelomicno hi hi hi hi.

Zakoni o lovstvu i tim stvarima su kraljevi licemjerstva jer pazite ovo,uzgajaju i cuvaju divljac da bi ih

mogli pobit i to dobro naplatit.

I samo zato jer to dozvoljava zakon ,ti lovci ubojice su najžešci za kritizirat i špijavat grdelinaše,

jer oni ka cuvaju prirodu - mrš.

A najveca tragedija od svega je što svake godine poneki strada jer upucaju jedan drugoga.

Ali jebe ih se,imaju zakon na svojoj strani.

Zato idemo u lovce,pucajjjjjjjj,ubijjjjjj,deriiii,udri po strogo zašticenim beštijama hi hi hi hi.

  

Kakav kvalitet čovječe Božji-u jednom od tih postova mogao si pročitati odlomak koji kaže otprilike ovako: "uništili ste prirodni pjev,zašto uništavate i škart"...
Ja inače "gonjam" mostarski pjev,a tog pjeva u prirodi nema već puno,puno godina. Čak što više,nema ni domaćih grdelina koji bi možda mogli imati tu genetiku,tako da od "lova u svrhu dobivanja kvalitete" nema ništa,čak i kad bi mi to bio cilj. U Mostaru postoji par starijih ptičara čije su ptice potomci tih kvalitetnih mostarskih štiglića-moje su ptice od njih (njihov škart,da se tako grubo izrazim)...
Postavi stvari ovako; tih "50-60" grdelina bi bili ulovljeni,nebitno tko ih lovio. Razlika je ta da bi ih ja pustio,taj netko drugi nebi... Uostalom,višestruko sam više ptica pustio iz svog vlastitog uzgoja,nego što sam ih uzeo iz prirode. Tako da je bilanca između mene i prirode debelo na strani prirode i nikakav "saučesnik" u bilo čemu nisam.
Bilo bi jako lijepo prvo upoznati stavove koje čovjek zastupa prije nego što ga uguramo u određeni "tor" i obilježimo ga kao ovakvog ili onakvog.

Ispričavam se na dva uzastopna posta,ali moram još nešto dodati.
Ako i ostavim pticu,ne ostavljam je ni radi izgleda (ne zanima me,čak ni mutacije) ni radi eventualne pjesme (recimo čak ni dobra ptica po vašoj tradiciji meni nebi bila od velike koristi,dok onih ptica koje su po mojoj tradiciji u prirodi nema već desetinama godina)... Jedino izrazito pitome ptice mogu ostati (razmislite,te izrazito pitome ptice su vjerovatno puštene od strane nekog uzgajivača ili su pobjegle),jer su mi jedino takve od neke eventualne "koristi" (recimo odgajanje odbačenih mladih ili nešto slično).

Živio Adebisi.

Več sad nakon tvojih par pisanih postova dolazim do spoznaje prema
čemu težiš u ovom hobiju,kako rečeš Mostarska tradicija pisme.Sve
o kej od tebe več tijo sam reči da sam čak mislio da pratiš vrste tica
i baviš se evidencijom zabilješki u korist novih saznanja migriranja,selidbe
kuda i kada kojim pravcima sele tice.Zato se i jesam uključio u malu čakulu
koja me zainteresirala a donekle iznenadila kuda i kojim novim pravcima
sele tice u jesen.Nekada dosta unazad recimo 25 god. dok je bilo tičara
ljubitelja hobija kao lov,gdje je glavni smisao bio druženje,marenda,čakula
i pisma uvijek bi netko pokojeg tiča prstenovanog uhvatio.Obavezno bi se uzeli
podaci sa prstena i ticu odmah pustilo.Te podatke bi se prosijedilo uputilo na
adresu koja se bavi pračenjem i evidencijom kuda tice sele,kada a i iz kojih
krajeva.Tada se mislilo da to donekle može pridonijeti boljoj spoznaji zabilješki
ljudi koji prate i pišu o migraciji tica.LIJEP POZDRAV.

  

Gigo,mostarsku tradiciju nisam ja izabrao-ona mi je nametnuta   . Nisam baš uspješan dosad,ali polako,možda bude nekad nešto   . Ni vaša mi nije loša,dapače (nisam po prirodi isključiva ni ograničena osoba)   .
Pratim ptice,sve vrste. Kako često boravim u prirodi,to mi nekako usput dođe. Doduše,više sam orijentiran na domaće koje se tu gnijezde,negoli na ove što migriraju. Kad već spomenu prsten slovenski prsten; i ovdje su prije par godina uhvaćena dva štiglića-jedan sa slovenskim,drugi sa zagrebačkim prstenom. Nisam ih ja uhvatio,tako da se sigurno neće vratiti kući   . Kod nas je stanje sa domaćim pticama jako dobro,čak što više,odlično,sa izuzetkom štiglića. Ako vas što zanima,pitajte.
Evo jedna zanimljivost: nekih 200 metara od kuće kobci imaju gnijezdo na trafo stubu i tu spavaju. U razdoblju od jedanaestog do petog mjeseca ne smijete ni pomisliti iznijeti pticu vani,bez obzira jeste vi tu negdje u blizini ili ne (kako žive tu blizu ljudi,ne boje ih se skoro nikako). Ali u trenutku kada dođu laste ponašanje kopca se drastično mijenja; znači do jučer je letio tu oko kuće i vrebao,a danas,kad je par lasta došlo,ništa! Od trenutka kad laste dođu pa do trenutka kad laste odu,on i dalje leti između kuća,ali ne dira ptice! I dok spava,praktično on sa tih 200 metara udaljenosti svaki dan gleda laste koje se gnijezde tu na mojoj kući,ali ih ne dira! Fascinantno mi je to ponašanje.
Pujdo,prvo napišete neke kontraargumente zahvaljujući kojima ja ispadnem babaroga,a onda napišete "The End"... Ako ste me već optužili,barem me pustite da se branim,nije u redu odmah me osuditi   .
Da,optužujem druge i to one starije ptičare,koji su uništili pjev koji ja gonjam,ptičare koji imaju potomke tih ptica i ptičare koji zahvaljujući tim potomcima sada imaju monopol nad pjevom koji se meni sviđa. Ne znam šta je tu nejasno; tko bi drugi mogao biti kriv (ja bih mogao biti kriv samo u slučaju da se mogu vratiti u prošlosti,i to dvadesetak godina prije svoga rođenja). Već sam rekao da mene nikakav kvalitet iz prirode ne zanima,čak i kada bi ga bilo,a najmanje me zanimaju jesenji štiglići (to su oni koji se najviše love)-štiglići koji čak i nisu istu podvrsta koju ja držim. Dakle: nema kvaliteta + nema carduelis balcanica = ptice lete dalje na jug,što se mene tiče. Bi li ostavljao svaku pticu,da stanje nije tako-to je već sfera nagađanja,možda bih,a vjerojatnije je da nebih. Dakle,da konačno utvrdimo: 99% štiglića koji se ulove u jesen su podvrste carduelis carduelis. Ta podvrsta ima slab genetski materijal i sve i kad bih je dodao u svoje jato samo bi me bacila dosta koraka unatrag,što se pjeva tiče,a i ograničila bi mi plafon koji mogu dostići što se kvalitete tiče. Postavlja se pitanje zašto bih to radio? Ljudi ne znaju te podvrste i zato ostavljaju sve! Džaba im objašnjavati-njima je sve to štiglić.
Bilo bi vrlo žalosno da sam jedini koji pušta svoje ptice u prirodu... Nisi pozorno čitao moje postove pa da pojasnim: u mom kraju nema domicilnih štiglića-nijedan,nijedno gnijezdo. Tako da se tu ne lovi prije jedanaestog mjeseca čisto iz razloga što svi znaju da se nema što uloviti. Dalje,na istom tom terenu živi ogroman broj faganela i frzelina,koji jedu skoro istu hranu kao štiglići tako da potonji mogu vidjeti što se jede. Dalje,nikada ne puštam jednu po jednu ptice,jer se usamljena ptica nebi znala snaći (imao si i sam iskustvo iz kojega si mogao to naučiti). Dalje,sve koje sam pustio,bile su iz prvog gnijezda-dakle puštene su u doba kada je najveće izobilje svega i svačega u prirodi (ako pustiš pticu zimi,dogodit će ti se to što se tebi dogodilo,a ako je pustiš ljeti neće ti se vratit ni da je rukom hranjena   ). Ako unatoč svemu ovomu ne prežive,onda je do njih definitivno. A to hoće li ih netko ulovit ili ne-na to ne mogu uticati i neću da se zamaram sa tim.
Da se razumijemo,ne pričam o nekom velikom broju ptica,već o njih 7-8,ali treba naglasiti i to da je taj broj veći od broja ptica koje sam uzeo iz prirode.
Vidi se da si ne živiš ovdje čim tvrdiš kako se mi trebamo mijenjati   . Zamisli situaciju da se svi ptičari okrenu uzgoju-štiglića u prirodi more. Zar ti stvarno misliš da neki hajvan neće iskoristiti siutuaciju i sve te štigliće poloviti i na njima zaraditi koliko-toliko? Da mu to brani deset zakona,da mu prijete godine zatvora,učinit će to jer smo mi jednostavno takvi. Možeš ti živit u nekom imaginarnom,idealnom svijetu,ali realnost je drugačija i u toj realnosti moraš uraditi čak i ono što možda nije tvoj princip da bi obranio nešto što smatraš vrijedno branjenja.
Što se tiče ovoga zadnjega,opet nisi razumio ili nisi htio razumiti... Dakle,ja ne ostavljam svaku iole pitomu pticu... Kako me ne zanima ni pjev iz prirode ni izgled,postavilo bi se pitanje zašto sam uopće onda ostavio i tih par ulovljenih ptica,tako da sam naveo jedini razlog koji bi možda mogao utjecati na to da pticu ne pustim nazad... Recimo,ovog lugarina sam ostavio jer se prvi dan kupao ispred mene i jer je cupkao na prečki k'o ćuko kad sam mu donosio hranu   .

adebisi  prikane ti bi trebao pod hitno u HAG da ti sudi{haski tribunal} . zato sto  lovis tice            neces mi se na ovo naljutit

Normalno,Đeko,pod hitno me moraju osuditi  . Mene kad sklone,štiglićima će biti k'o u raju  .