Chat za grdelinaške rasprave i neslaganja sa temama.Što je ovdje dopušteno,drugdje se briše

isto i ja upoznam nekog iz dalmacije koi kaze sa sebe da je tradicionalista pa nezna kako prepoznat i sta znaci pol kod ptica

citiram njega -nju:D   

ovo na guzici da se tako izjasnim nemogu nikako da raspoznam kod svojih stiglica nesto sam gledo puho al mi izgleda sve isto jednako ili moram uzeti kupiti onu veliku lupu pa da prepoznam pol dal je zenka ili muzijak

Forumaši

Strka je velika nastala u gradu Splitu jer se vrše ucestali inspekcijski nadzori i to po stanovima.

Tako su prošli tjedan iznenada bili i kod mene jer me netko prijavio da držim ptice.

Iako sam imao par grešaka (nisam na vrijeme prijavio ni odjavio izležene itd itd..)prošao sam dobro

jer sam imao uzgojnu dozvolu,a sve greške sam sa današnjim danom ispravio.

Ključno u svemu tome je DOZVOLA ZA UZGOJ jer onaj tko je nema a nađu mu strogo zašticene

ptice pjevice,malo je reci da je nadrljao,jer su kazne ogromne.

Uopce nije bitno tko prijavljuje jer ce se uvijek naci netko tko ce prijaviti netkoga.

Bitno je postati ovlašteni uzgajivaci i pridržavati se regula jer se nakon ulaska u evropsku

uniju sve mijenja.Kad su mi inspektori citali moguce kazne,skoro sam pao u nesvjest jer se cak

i u zatvor može ici zbog neprijavljenog grdelina.

Sve u svemu vrimena se minjaju i oni koji to ne budu pratili i prihvatili ili budu tvrdoglavi,

mogli bi loše proci.

Držite se:cheers:  

Postalo je zajebano  
Evo kod nas u BiH meni dosao ovo ljeto predsjednik mjesne zajednice sa pritužbom da ptice uznemiravaju rano ujutro komšije.
Otkako sam poslao u PIZ... Mater..i njega i te komšije  vise neče ni da pozdrave

  

Država nam je prije desetak godina dala mogućnost da legalno uzgajamo grdeline. To sta se ljudi prave pametni, pa se sprdaju sa zakonom to je njihov problem. Ja kad sam ljudima govorio da legaliziraju onda su se sprdali, ja vam kažem da ce postat još puno strozije. Zakon je takav i treba ga poštivat.

Kada sami nismo znali urediti ovo čime se bavimo,nije bilo druge nego da se država upetlja. I svaka joj čast na tome.

Neznam kako je kod vas al kod nas ti takozvani zastitnici su najvisi lovokradci i skupljaci jaja u prirodu sa gnijezda ..

Dali treba slati izvještaj ministarstvu bez obzira ako nema promjena u tekućoj godini.Dali ste imali slučaj da vam padne prsten sa mladog gardelina i šta činiti u takvom slučaju,pustiti ga u prirodu ili ne?

koce je napisao/la:

Forumaši

Strka je velika nastala u gradu Splitu jer se vrše ucestali inspekcijski nadzori i to po stanovima.

Tako su prošli tjedan iznenada bili i kod mene jer me netko prijavio da držim ptice.

Iako sam imao par grešaka (nisam na vrijeme prijavio ni odjavio izležene itd itd..)prošao sam dobro

jer sam imao uzgojnu dozvolu,a sve greške sam sa današnjim danom ispravio.

Ključno u svemu tome je DOZVOLA ZA  UZGOJ jer onaj tko je nema a nađu mu strogo zašticene

ptice pjevice,malo je reci da je nadrljao,jer su kazne ogromne.

Uopce nije bitno tko prijavljuje jer ce se uvijek naci netko tko ce prijaviti netkoga.

Bitno je  postati ovlašteni uzgajivaci i pridržavati se regula jer se nakon ulaska u evropsku

uniju sve mijenja.Kad su mi inspektori citali moguce kazne,skoro sam pao u nesvjest jer se cak

i u zatvor može ici zbog neprijavljenog grdelina.

Sve u svemu vrimena se minjaju i oni koji to ne budu pratili i prihvatili ili budu tvrdoglavi,

mogli bi loše proci.

Držite se:cheers:  

Oćeš reći da su ti svi gardelini bili prstenovani ali ih nisi poslao ministarstvu godišnje promjene.

LEGALNO je napisao/la:

Dali treba slati izvještaj ministarstvu bez obzira ako nema promjena u tekućoj godini.Dali ste imali slučaj da vam padne prsten sa mladog gardelina i šta činiti u takvom slučaju,pustiti ga u prirodu ili ne?

Postoje slučajevi vrlo često ka zenka mladima skida prstenove, izbacuje mlade iz gnjezda, kida im noge, sakati ih. Sta se tih tica tice provaj nazvat u ZG pa pitaj sta napravit. Naravno trebalo bi i imat neki dokaz, možda sliku mladih u gnjezdu, neznam kako to ide.

  

pujdo je napisao/la:

Ovdje je zakon što se toga tiče pun rupa,
napr. desi vam se da ste zbog nekog razloga
morali mladcu skinuti prsten,prijavite to,recimo
oticala noga,prsten čuvate u slučaju kontrole a
ptica može biti bez prstena.Što će reći da svako
može da prijavi još jednu extra turu od bilo kojeg
para,ima uredne papire bez ptica a vi sad skontajte
gdje ptice bez prstena nabaviti  

Ljudi svašta rade.....

Pozdrav svima i svako dobro...

Ove razloge koje si napisao provjerio si u ministarstvu tj.''drže vodu'' i provjereni su?

 

Ja sam do sada sve promjene u maticnom jatu prijavljivao jednom godišnje i to posli Nove godine.

Po zakonu bi trebalo do misec dana najkasnije prijaviti izljeganje,bjeg ili uginuce ptice.

Po nekom usmenom dogovoru sa odgovornima iz ministarstva ,tolerira se pricekati

završeno mitarenje izleženih,pa nakon toga prijaviti.To bi bilo negdje kroz deseti mjesec najkasnije,

što je prihvatljivo.

Cak i skidanje prstena mladima zbog problema matice koja ih iz nekog razloga ne hrani ili izbacuje

iz gnjezda može se riješiti, ali odmah treba konzultirati nadležne u ministarstvu.To ipak nije toliko

cesto ali se može desiti.

Koliko vidim iz ovih ucestalih inspekcija zadnje vrime,najvažnije je da su ptice legalne, da se

posjeduje uzgojna dozvola i da su uvjeti držanja pristojni a ove neispravnosti unutar toga se daju

ispraviti i tu se još uvik toleriraju neke stvari, za sada.

koce je napisao/la:

Ja sam do sada sve promjene u maticnom jatu prijavljivao jednom godišnje i to posli Nove godine.

Po zakonu bi trebalo do misec dana najkasnije prijaviti izljeganje,bjeg ili uginuce ptice.

Po nekom usmenom dogovoru  sa odgovornima iz ministarstva ,tolerira se pricekati

završeno mitarenje izleženih,pa nakon toga prijaviti.To bi bilo negdje kroz deseti mjesec najkasnije,

što je prihvatljivo.

Cak i skidanje prstena mladima zbog problema matice koja ih iz nekog razloga ne hrani ili izbacuje

iz gnjezda može se riješiti, ali odmah treba konzultirati nadležne u ministarstvu.To ipak nije toliko

cesto ali se može desiti.

Koliko vidim iz ovih ucestalih inspekcija zadnje vrime,najvažnije je da su ptice legalne, da se

posjeduje uzgojna dozvola i da su uvjeti držanja pristojni a ove neispravnosti unutar toga se daju

ispraviti i tu se još uvik toleriraju neke stvari, za sada.

Kod prijave ptica dali se za svaku jedinku plaća 70 kn?

Ne,

70 kn po ptici se placa jedino kad jedinke idu kod drugog vlasnika (poklon,prodaja itd).

Kad se prijavljuje novo maticno jato placa se 70 kn takse,iduce godine kad se proširuje isto maticno

jato sa novim izleženim jedinkama ne placa se ništa.

To je to uz neke male izmjene,

ova veterinarska potvrda nije potrebna (10 kn).


http://www.sodszh.hr/DOKUMENTI/MK_020610.pdf

koce je napisao/la:

Ne,

70 kn po ptici se placa jedino kad jedinke idu kod drugog vlasnika (poklon).

.

Hehehe Koce za onog sto si mi poklonijo  na 20-05- 2012 god ja nista nisam platio ..kao jasam iz druge drzave i oni se solidirali i pustili me mukte    

ĐEKO je napisao/la:

koce je napisao/la:

Ne,

70 kn po ptici se placa jedino kad jedinke idu kod drugog vlasnika (poklon).

.

Hehehe Koce za onog sto si mi poklonijo  na 20-05- 2012 god ja nista nisam platio ..kao jasam iz druge drzave i oni se solidirali i pustili me mukte    

      

Evo još malo o zakonima


PRAVILNIK O UVJETIMA DRŽANJA, NAČINU OZNAČAVANJA I EVIDENCIJI ZAŠTIĆENIH ŽIVOTINJA U ZATOČENIŠTVU - važeći tekst, NN br. 70/2009

NAPOMENA: Propisi na ovom portalu ažuriraju se dnevno te su prikazani samo oni propisi koji su trenutno važeći!

>>> vidi cijeli ovaj propis (grafički uređen) OVDJE
Na temelju odredbi članka 104. stavka 4. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 70/05 i 139/08), ministar kulture donosi


PRAVILNIK O UVJETIMA DRŽANJA, NAČINU OZNAČAVANJA I EVIDENCIJI ZAŠTIĆENIH ŽIVOTINJA U ZATOČENIŠTVU


(„Narodne novine“, broj 70/09)


I. OPĆE ODREDBE


Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti držanja živih primjeraka zaštićenih životinja u zatočeništvu, te način i postupak njihova označavanja i vođenja evidencije.
(2) Nepoštivanje uvjeta držanja i skrbi o životinjama propisanih ovim Pravilnikom, koje dovede do uginuća, teških ozljeda, produljenje ili ponovljene patnje životinje, smatrat će se mučenjem životinja.
(3) Životinje na koje se odnosi ovaj Pravilnik su jedinke zavičajnih ili stranih divljih svojti proglašenih strogo zaštićenima i zaštićenima Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim, uključujući i kućne ljubimce koji pripadaju takvim divljim svojtama i koriste se kao životinje za društvo.
(4) Zaštićenom životinjom se u slučaju križanaca smatra jedinka čiji jedan roditelj pripada zaštićenoj svojti. U slučaju križanaca među strogo zaštićenim i zaštićenim svojtama, jedinka će se smatrati strogo zaštićenom.
(5) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na uvjete prijevoza i karantene koji su uređeni posebnim propisima.


Članak 2.

(1) U smislu ovoga Pravilnika pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
Kôd je jedinstveni, trajno čitljiv i nepromjenljivi niz znakova na oznaci.
Komercijalne svrhe su sve kojima je cilj ostvarivanje ekonomske ili kakve druge materijalne koristi.
Ministarstvo je središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode.
Oznaka je prsten, mikročip ili neki drugi tip trajne oznake propisan ovim Pravilnikom koji služi kao jedinstvena oznaka i omogućuje utvrđivanje identiteta životinje.
Označavanje je stavljanje na životinju ili usađivanje u životinju oznake, odnosno uzimanje i pohranjivanje uzoraka krvi ili drugog tkiva životinje radi provedbe molekularne i genetske analize.
(2) Ostali pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku definirani su Zakonom o zaštiti prirode.


II. UVJETI DRŽANJA ŽIVOTINJA U ZATOČENIŠTVU


Članak 3.

(1) Uvjeti držanja životinja u zatočeništvu obuhvaćaju osiguravanje odgovarajućeg smještaja i skrbi o životinjama.
(2) Uvjeti smještaja i skrbi o životinjama propisani su u Prilogu I koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Ukoliko uvjeti smještaja i skrbi za neku zaštićenu svojtu nisu navedeni u Prilogu I, Ministarstvo će ih, na zahtjev stranke, a uz savjetovanje s nadležnim znanstvenim tijelom naknadno odrediti.
(3) U slučaju držanja križanaca kod kojih su roditeljske svojte različitih veličina, primjenjuju se uvjeti držanja propisani za vrstu kojoj pripada veći roditelj.


Članak 4.

Uvjete držanja životinja u zatočeništvu utvrđene ovim Pravilnikom dužne su osigurati fizičke i pravne osobe koje:
– uzgajaju strogo zaštićene i zaštićene životinje,
– obavljaju trgovačku djelatnost strogo zaštićenim i zaštićenim životinjama,
– drže strogo zaštićene i zaštićene životinje s namjerom prikazivanja javnosti u zoološkim vrtovima, akvarijima, terarijima i sličnim prostorima ili
– drže strogo zaštićene i zaštićene životinje kao kućne ljubimce ili u neku drugu nekomercijalnu svrhu.


Članak 5.

(1) Držanje u zatočeništvu živih primjeraka vrsta životinja navedenih u Prilogu II ovoga Pravilnika nije dopušteno.
(2) Iznimno, Ministarstvo može dopustiti privremeno držanje bolesnih i ozlijeđenih primjeraka životinja iz stavka 1. ovoga članka u zatočeništvu radi liječenja i oporavka te povratka u prirodu.


Članak 6.

Smještaj za životinje mora biti tehnički i funkcionalno uređen tako da životinje imaju:
– dovoljno prostora, da nisu ograničene u obavljanju osnovnih fizioloških, etoloških i drugih bioloških potreba primjerenih svojti, starosti, stupnju razvoja i prilagodbe, u skladu sa stručnim iskustvom i znanstvenim spoznajama,
– odgovarajuće osvjetljenje, dnevno-noćni ritam, temperaturu, vlažnost, prozračivanje, koncentraciju plinova te odgovarajući omjer tekućina i plinova, koji odgovara potrebama svojte i njezinih ekotipova, starosti, stupnju razvoja i prilagodbi životinja, uz što manji utjecaj uznemiravajućih čimbenika i
– osigurane odvojene nastambe, ako se radi o nedruževnim životinjama.


Članak 7.

Skrb o životinjama obuhvaća:
– njegu životinja na način koji zadovoljava sve fiziološke, etološke i druge biološke potrebe,
– zaštitu od bijega životinja,
– potrebne veterinarske i higijenske mjere, a osobito:
■ svakodnevnu kontrolu zdravstvenog stanja životinja,
■ kontrolu higijenske ispravnosti hrane i vode,
■ skladištenje, pripremanje i davanje hrane životinjama u skladu sa sanitarnim propisima i
■ redovito čišćenje prostora sredstvima koja nisu štetna za zdravlje životinje.


Članak 8.

(1) Iznimno od članaka 3., 6. i 7. ovoga Pravilnika uvjeti držanja životinja mogu se prilagoditi danim mogućnostima u slučajevima kad se radi o:
– privremenom zbrinjavanju zaplijenjenih, oduzetih ili napuštenih životinja,
– privremenom držanju bolesnih ili ozlijeđenih životinja radi liječenja i oporavka,
– izložbi životinja ili sličnom, ali ne dulje od 7 dana,
– prodavaonicama živih životinja na malo i veletrgovinama, gdje je moguće držati do 50% više životinja od propisanog broja za odgovarajuću veličinu kaveza, krletke, terarija ili akvarija, ali ne dulje od 6 mjeseci,
– pticama grabljivicama koje se drže u svrhu sokolarenja te
– drugačijoj regulativi u drugim propisima.
(2) Vlasnik prodavaonice na malo u slučaju iz stavka 1. alineje 4. ovoga članka dužan je postaviti upozorenje za kupce o tome da veličina prostora u kojem se životinje drže u prodavaonici ne odgovara stvarnim potrebama propisanim za tu vrstu.
(3) Po isteku roka iz stavka 1. alineje 3. i 4. ovoga članka uvjeti smještaja i skrbi o životinji moraju biti u skladu s propisanim u člancima 3., 6. i 7. ovoga Pravilnika.


III. OZNAČAVANJE ŽIVOTINJA


Članak 9.

(1) Označavanje životinja na način propisan ovim Pravilnikom obvezno je za žive kralješnjake koji pripadaju:
– strogo zaštićenim životinjama zavičajnih ili stranih divljih svojti,
– zaštićenim životinjama zavičajnih ili stranih divljih svojti koje čine matični fond u uzgoju,
– zaštićenim životinjama zavičajnih ili stranih divljih svojti, u ostalim slučajevima propisanim Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o prekograničnom prometu i trgovini zaštićenim vrstama.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, obveza označavanja ne odnosi se na:
– mlade uzgojene jedinke kornjača čiji je donji ravni dio oklopa (plastron) kraći od 100 mm, ako su uzgojene u registriranom uzgoju sukladno dopuštenju Ministarstva,
– divlje životinje koje se privremeno drže u zatočeništvu kod pravnih ili fizičkih osoba ovlaštenih od strane Ministarstva, a koje se po liječenju i oporavku namjerava pustiti natrag u prirodu,
– zaplijenjene, oduzete ili napuštene životinje koje privremeno drže u zatočeništvu pravne ili fizičke osobe ovlaštene od Ministarstva te
– životinje privremeno uzete iz prirode u svrhu istraživanja.
(3) Načini označavanja propisani ovim Pravilnikom ne primjenjuju se na životinje koje istraživači odnosno istraživačke organizacije uzmu iz prirode u svrhu istraživanja, označe i vrate u prirodu odmah nakon označavanja.


Članak 10.

(1) Primjerci životinja označeni izvan Republike Hrvatske smatrat će se označenima u skladu s odredbama ovoga Pravilnika, ako su označeni na način koji je odobrilo nadležno upravno tijelo u drugoj državi, a koji je sukladan načinu označavanja propisanom ovim Pravilnikom.
(2) Ministarstvo vodi evidenciju o državama koje označavaju životinje na način koji se smatra sukladnim načinu označavanja propisanom ovim Pravilnikom.


Članak 11.

(1) Označavanje životinja iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika dužan je osigurati uzgajivač odnosno vlasnik životinje.
(2) Sve troškove označavanja životinja snose uzgajivači odnosno vlasnici životinja.
(3) Ako životinja iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika nije označena, fizička i pravna osoba koja postane njezin vlasnik dužna ju je naknadno označiti sukladno odredbama ovoga Pravilnika, i to u roku od 15 dana od dana stjecanja vlasništva životinje, odnosno 10 dana po završetku karantene ako je trajala dulje od 15 dana.
(4) Ako je izvorna oznaka oštećena, izgubljena ili narušava zdravstveno stanje životinje, uzgajivači odnosno vlasnik životinje dužan je zatražiti od Ministarstva suglasnost za uklanjanje stare oznake i ponovno označavanje životinje. Ministarstvo izdaje suglasnost ako utvrdi identitet životinje.


Članak 12.

(1) Ministarstvo vodi Upisnik životinja označenih sukladno ovome Pravilniku.
(2) Smatra se da je životinja označena sukladno ovome Pravilniku tek kada uzgajivač odnosno vlasnik životinje dostavi Ministarstvu pravilno popunjenu, potpisanu i ovjerenu potvrdu o označavanju zaštićenih životinja na obrascu iz Priloga III ovoga Pravilnika.


Članak 13.

(1) Ako označena životinja iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika ugine, pobjegne, izgubi se ili bude ubijena, uzgajivač odnosno vlasnik je dužan u roku od 15 dana dostaviti Ministarstvu slijedeće podatke:
– znanstveno i hrvatsko ime svojte,
– vrsta oznake (mikročip, prsten i dr.),
– kôd oznake (broj mikročipa, broj prstena i dr.),
– datum uginuća, bijega ili usmrćenja životinje,
– planirano daljnje korištenje životinje (prepariranje, ustupanje lešine za znanstvena istraživanja i sl.).
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka se dostavljaju na obrascu iz Priloga IV ovoga Pravilnika.


Članak 14.

(1) Ptice za koje je člankom 9. stavkom 1. ovoga Pravilnika propisano označavanje, moraju se označiti zatvorenim nožnim prstenom.
(2) Zatvoreni nožni prsten mora biti bešavni, tj. izrađen u neprekinutom krugu, bez prekida i spoja, mora imati jedinstveni, trajno čitljiv i nepromjenljiv kôd, mora biti komercijalno proizveden u svrhu označavanja ptica i ne smije se ni na koji način mijenjati.
(3) Prsten mora biti takve veličine da ga je nemoguće skinuti s noge posve odrasle ptice, a stavlja se na nogu ptice prvih dana nakon izlijeganja. Noga ptice na koju se stavlja prsten mora biti čitava. Zatvoreni nožni prsten mora biti veličine i izrade da ne škodi ptici, te da ga ptica ne može oštetiti.


Članak 15.

Iznimno od članka 14. stavka 1. ovoga Pravilnika, ako se ptica ne može označiti zatvorenim nožnim prstenom zbog njezinih fizičkih osobina ili ponašanja, odnosno ako zatvoreni nožni prsten nije stavljen na vrijeme, mora se označiti mikročipom. Mikročip mora odgovarati kriterijima iz članaka 20. i 22. ovoga Pravilnika.


Članak 16.

(1) Zatvoreni nožni prsten iz članka 14. ovoga Pravilnika mora sadržavati jedinstveni, trajno čitljiv i nepromjenljiv kôd od 11 znakova sastavljen na slijedeći način:
– mjesta 1 i 2: oznaka države Republike Hrvatske – HR u skladu s hrvatskom normom HRN ISO 3166-1,
– mjesta 3 i 4: godina uzgoja,
– mjesta 5 i 6: matični broj udruženja ili dobavljača,
– mjesta 7, 8 i 9: matični broj uzgajivača,
– mjesta 10 – 13: redni broj ptice.
(2) Sustav označavanja koji se koristi u Republici Hrvatskoj mora osiguravati jedinstvenost i neponovljivost oznake prstena.


Članak 17.

(1) Nabavljati i distribuirati zatvorene nožne prstene iz članka 14. ovoga Pravilnika može samo pravna ili fizička osoba s kojom Ministarstvo zaključi ugovor, i to samo uzgajivačima koji imaju dopuštenje za uzgoj.
(2) Ministarstvo će odrediti unutarnje promjere zatvorenih nožnih prstena koje pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka može distribuirati uzgajivačima pojedinih vrsta ptica.
(3) Ugovorna pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka mora voditi evidenciju izdanih prstena, u obliku elektronske baze sa sljedećim podacima:
– jedinstveni kôd prstena,
– veličina, odnosno unutarnji promjer prstena,
– proizvođač prstena,
– ime, prezime, odnosno naziv, te adresa uzgajivača koji je preuzeo prsten, i dostavljati je Ministarstvu jednom godišnje.
(4) Ministarstvo obavlja nadzor evidencije iz stavka 3. ovoga članka.


Članak 18.

(1) Postavljanje zatvorenih nožnih prstena iz članka 14. ovoga Pravilnika obavljaju uzgajivači.
(2) Uzgajivač je dužan za svaku označenu pticu iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika dostaviti Ministarstvu pravilno popunjenu, potpisanu i ovjerenu potvrdu o označavanju zaštićenih životinja na obrascu iz Priloga III ovoga Pravilnika.
(3) Smatra se da je ptica označena sukladno ovom Pravilniku tek kada uzgajivač ptice dostavi Ministarstvu potvrdu iz prethodnog stavka ovoga članka radi upisa u Upisnik životinja označenih sukladno ovome Pravilniku.


Članak 19.

(1) Uzgajivač je dužan voditi evidenciju u elektronskom obliku o označavanju zaštićenih ptica zatvorenim nožnim prstenima, te jednom godišnje dostavljati navedenu evidenciju ovome Ministarstvu.
(2) Evidencija treba sadržavati sve podatke navedene na obrascu iz Priloga III ovoga Pravilnika.
(3) Ministarstvo obavlja nadzor evidencije iz stavka 1. ovoga članka.


Članak 20.

Živi kralješnjaci, osim ptica, za koje je člankom 9. stavkom 1. propisano označavanje, moraju se označiti nepromjenljivim mikročipom s jedinstvenim kôdom. Mikročip se ugrađuje u lijevu stranu tijela životinje, ovisno o vrsti na mjesto koje je najprimjerenije u smislu dobrobiti životinje i u skladu s veterinarskom praksom.


Članak 21.

Iznimno od članka 20. ovoga Pravilnika, mikročipom se ne označavaju:
– jedinke kornjače čiji je donji ravni dio oklopa (plastron) kraći od 100 mm,
– životinje koje su lakše od 200 grama ili one koje nisu dosegle tu težinu.


Članak 22.

(1) Mikročip iz članka 20. ovoga Pravilnika mora:
– odgovarati normama HRN ISO 11784:2006 i HRN ISO 11785:2006,
– sadržavati jedinstveni, trajno čitljiv i nepromjenjiv kôd sastavljen od 15 znakova na sljedeći način:
■ mjesta 1, 2 i 3: troznamenkasti kôd države – 191 u skladu s hrvatskom normom HRN ISO 3166-1,
■ mjesta 4 i 5: kôd proizvođača – 991 minus kôd proizvođača, koji je određen ICAR standardom,
■ mjesta 6 do 15: jedinstveni (individualni) broj životinje;
– imati ugrađen mehanizam koji onemogućava migraciju čipa po tijelu životinje,
– biti neškodljiv za životinje,
– veličinom biti prikladan za životinju koju se označava,
– biti pojedinačno i sterilno pakiran do usađivanja.
(2) Usađivanje mikročipa može se obavljati samo aplikatorom za jednokratnu upotrebu.
(3) Sustav označavanja koji se koristi u Republici Hrvatskoj mora osiguravati jedinstvenost mikročipova, a proizvođač mikročipova odgovoran je za neponovljivost kôdova mikročipova.


Članak 23.

(1) Nabavljati i distribuirati mikročipove iz članka 20. ovoga Pravilnika može samo pravna osoba koju za to ugovorom ovlasti Ministarstvo, i to samo veterinarskim organizacijama i privatnim praksama s kojima je Ministarstvo zaključilo ugovor za označavanje strogo zaštićenih i zaštićenih životinja iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(2) Ovlaštena pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka mora voditi evidenciju izdanih mikročipova, u obliku elektronske baze sa sljedećim podacima:
– jedinstveni kôd mikročipa,
– tip mikročipa,
– proizvođač mikročipa,
– ovlaštena veterinarska organizacija i privatna praksa koja je preuzela mikročip.
(3) Ministarstvo obavlja nadzor evidencije iz stavka 3. ovoga članka.


Članak 24.

(1) Mikročipove iz članka 20. ovoga Pravilnika usađuju doktori veterinarske medicine.
(2) Označavanje mikročipom strogo zaštićenih i zaštićenih životinja iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika provode veterinarske organizacije s kojima Ministarstvo zaključi ugovor.
(3) Ugovorna veterinarska organizacija iz stavka 2. ovoga članka dužna je pri označavanju mikročipom životinja iz članka 9. stavka 1. vlasniku životinje izdati potvrdu o označavanju zaštićenih životinja na obrascu iz Priloga III. ovoga Pravilnika.


Članak 25.

(1) Ugovorna veterinarska organizacija iz članka 24. stavka 2. ovoga Pravilnika dužna je voditi evidenciju u elektronskom obliku o označavanju zaštićenih životinja mikročipom, te jednom godišnje dostavljati navedenu evidenciju ovome Ministarstvu.
(2) Evidencija treba sadržavati sve podatke navedene na obrascu iz Priloga III. ovoga Pravilnika.
(3) Ministarstvo obavlja nadzor evidencije iz stavka 1. ovoga članka.


Članak 26.

(1) Vlasnik životinje dužan je za svaku označenu životinju iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika dostaviti Ministarstvu pravilno popunjenu, potpisanu i ovjerenu potvrdu o označavanju zaštićenih životinja na obrascu iz Priloga III. ovoga Pravilnika.
(2) Životinja je označena sukladno ovom Pravilniku tek kada vlasnik životinje dostavi Ministarstvu potvrdu iz prethodnog stavka radi upisa u Upisnik životinja označenih sukladno ovom Pravilniku.


Članak 27.

(1) Iznimno, ako životinju iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika nije moguće označiti načinima označavanja propisanim člancima 14., 15. i 20. ovoga Pravilnika, Ministarstvo može odobriti označavanje nekom drugom jedinstvenom oznakom koja će osigurati utvrđivanje identiteta životinje.
(2) Ako životinju nije moguće označiti oznakom koja će osigurati utvrđivanje identiteta, Ministarstvo može odobriti uzimanje i pohranu uzorka krvi ili drugog tkiva životinje radi provedbe molekularne i genetske analize.


Članak 28.

(1) Životinju koju je nemoguće označiti zatvorenim nožnim prstenom ili mikročipom zbog zdravstvenog stanja, fizičkih osobina, ponašanja ili nekog drugog trenutnog razloga, privremeno će se označiti sukladno članku 27. ovoga Pravilnika.
(2) Čim okolnosti iz stavka 1. ovoga članka prestanu, navedenu životinju mora se označiti zatvorenim nožnim prstenom ili mikročipom.


Članak 29.

Označavanje životinja prema odredbama ovoga Pravilnika mora se obavljati humano i brižno, sukladno dobrobiti i prirodnom ponašanju životinja koje se označavaju.


IV. EVIDENCIJA O DRŽANJU ŽIVOTINJA U ZATOČENIŠTVU


Članak 30.

(1) Pravne ili fizičke osobe koje postanu vlasnici strogo zaštićenih i zaštićenih životinja, s namjerom njihova držanja u zatočeništvu, dužne su o tome izvijestiti Ministarstvo u roku 30 dana po stjecanju vlasništva nad tim životinjama.
(2) Pisana obavijest iz prethodnog stavka treba sadržavati sljedeće podatke:
– ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište vlasnika životinje,
– znanstveni i hrvatski naziv vrste,
– spol životinje,
– vrsta i kod oznake,
– podrijetlo životinje,
– opis uvjeta držanja i skrbi o životinji,
– datum stjecanja životinje,
– način stjecanja životinje.
(3) Podaci se dostavljaju na obrascu iz Priloga V. ovoga Pravilnika.
(4) Za životinje za koje je Zakonom o zaštiti prirode propisano ishođenje dopuštenja za držanje, smatrat će se da je ishođenjem dopuštenja vlasnik životinje ispunio uvjet iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na pravne i fizičke osobe koje obavljaju trgovačku djelatnost živim životinjama, drže ih u zatočeništvu u svrhu prikazivanja javnosti ili uzgajaju, te na fizičke i pravne osobe koje postanu vlasnici zaštićenih zavičajnih životinja iz Priloga III Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim uz čije znanstveno ime stoji napomena da su lovne vrste.
(6) Ministarstvo vodi evidenciju životinja iz stavka 1. ovoga članka.


V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Članak 31.

Fizičke i pravne osobe koje drže zaštićene životinje u zatočeništvu dužne su uvjete njihova držanja uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.


Članak 32.

(1) Primjerci životinja iz članka 9. stavka 1. označeni prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika zatvorenim nožnim prstenom ili mikročipom smatraju se označenim u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Vlasnici životinja iz članka 9. stavka 1. čije životinje u trenutku stupanja na snagu ovoga Pravilnika nisu označene ili nisu označene zatvorenim nožnim prstenom ili mikročipom, dužni su ih označiti sukladno odredbama ovoga Pravilnika u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.


Članak 33.

Vlasnici životinja iz članka 30. koji u trenutku stupanja na snagu ovoga Pravilnika nisu izvijestiti Ministarstvo o vlasništvu nad strogo zaštićenim i zaštićenim životinjama, s namjerom držanja u zatočeništvu, dužni su dostaviti Ministarstvu pisanu obavijest na obrascu iz Priloga V u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.


Članak 34.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima držanja, načinu obilježavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu (»Narodne novine« 146/05).


Članak 35.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama

Koliko toga da bi moga držat par baštardi ili par grdelina,majko moja. Ovi svit je skroz poludija. Bolje bi im bilo da vode ovakvu brigu o čoviku. A a ko oče vodit brigu o tičima neka zabrane cidokore i slična kemijska sranja i talijane koji požderu na milijune tiči. To je isto koda mi kažu da dim od cigare
koji popušim šteti ozonu ili kučna žarulja da pridonosi zatopljenju. Još malo neš moč ribu ispeč na kominu. Gledaju nevažne stvari,ka konj,samo isprid sebe vidi. I tako sve živo. Da su ljudi ovako zaštičeni ne bi svako par minuti neko umra na svitu. Šta naši tičari i ptičari mogu naškodit tičjoj populaciji. Ono koji ih love na desetke ijsda i na tome zarađuju,e oni mogu. Ti ostaviš 2 grdelina a oni tte smatraju kriminalcem. Koji ludi svit !!!

Tako je finko,

ali ne triba im dat gušta.Ništa ovo nije problem napravit i pridržavat se pravila.

Neće me pokolebat ni zakoni ni pravila ni kazne.

Živija naš grdelin    

koce je napisao/la:

Živija naš grdelin    

          

  

A moj Finko,najlakše je prebacivati krivnju na druge,jer,na kraju krajeva,nitko nije nevin... Pokušat ću objasniti s par primjera.
Pik.ba je vodeći internet oglasnik u Bih. Potražite na njemu ptice i vidit ćete desetine oglasa u kojima se prodaju štiglići po 20tak kuna... Obratite pažnju na kaveze u kojima se ptice drže i na broj ptica u istima. Nemojte se tješiti s tim da se to događa u drugoj državi; mentalitetom smo mi vrlo slični ljudi i takvi slučajevi su itekako mogući i u Hrvatskoj.
Lani sam do ovoga dana u godini ulovio 60 muških štiglića,ove godine njih par. Vodim evidenciju,inače. Nijednu nisam ostavio sebi. Na mjestu na kojem lovim,lani je bilo minimalno 5 stalnih želandura. Ako sam ja ulovio njih 60,računajte da su ih i oni ulovili bar toliko. S tim da ih oni nisu puštali. Bilo je i ljudi iz Dalmacije; isti oni čije su ptice pobili cidokor i Talijani,pa su prešli stotinjak kilometara da spase naše ptice od tako strašne sudbine. To je minimalno 300 ptica. Na jednom mjestu.
Ja živim u Hercegovini. Blizu kuće mi je polje. U krugu od minimalno 10 km u razdoblju od šestog do devetog mjeseca nikada u životu nisam vidio štiglića. Dakle,bar 10 godina tu ne obitavaju domicilni štiglići. U istom tom krugu obitavaju desetine parova frzelina i faganela. Ima ih više nego vrabaca. Ako su frzelini,faganeli i štiglići srodne vrste,ako jedu istu hranu,ako imaju iste predatore,ako su osjetljivi na iste kemikalije kako to da samo štiglića nema? Cidokor? Talijani?
Uništili ste prirodnu pjesmu tako da je u prirodi ostao samo "škart". Zašto sad i njega uništavate?
Da se razumijemo,ja nisam protiv lova,ali ako ptičari sami sebe ne mogu kontrolirati,ako nemaju savjesti,onda država mora urediti tko,gdje,kada,kako,koliko smije loviti. I svaka joj čast na tome.