STANDARD PJEVA GRDELINA PO STP-u

Dobra večer Galebu.
Samo me slobodno zapitaj što ti nije jasno
kod pisanog teksta u vezi zijadi,što je to
tako jako smišno,nejasno,neprepoznatljivo.
Ja stojim čvrsto iza svog pisanja i svaki detalj
čudan ili za neke blekast ču objasniti do u naj
tanje detalje mog teksta.Nemoraju drugi gledat
(čitat tiča) kao ja, imaju pravo na svoje mišljenje.



Dobra večer Yogi.
Ona navedena slova tvrđa ja sam lipo napisa
odnose se samo na rašpaste zijade,NIKAKO
na nategnute.Riječ nategnuta zijada znači
u opisu drugo značenje koje sam lipo opisa.
Samo moj pogled opisa netribate se ljutit.

Pozdrav svima.

Gigo pozzzz
Jedno pitanje,znašli što je to Zijometar????
Unaprijed hvala na odgovoru!
Pozzzzz i sritno

Dobra večer Galebu.

Za rič zijometar ovo mi je možda
drugi put da čujem,ali neznam značenje
te riječi niti sam se interesirao.Opet kažem
dirni se u moj dijelič opisa zijadi koji ti
je nerazuman jaču rado pojasnit svoj pogled
na tu riječ koja je tebi smiješna,čudnovata.

Pozdrav i SRETNA NOVA GODINA tebi i svim
kolegama na forumu.

Hihihihi da zijometar!!!!!!????? Sprava koja miri zijade, ubacis zijadu u kompjuter i undan ti on izmiri lipo i pokaže nacrtani kolumbar ako ga ima a ako nima unda pari ravno na skici! Hihihihi

Da se ne zaborave legende STP-a

skoro svi na okupu

Dobra večer.

Svaka čast Koce valja cijenit i poštovat
starije tičare koji su prenijeli ovaj hobi
na mlađe generacije,stoga su i zaslužni
spomena i ovi slika,živili stari mačci.

GIGO

Hehehehe, neka njih, ali.....ma neda mi se jopet......

ako je u ikoga od ove gospode ostalo što je nekad pivalo ili što su nekad imali onda kapa do poda,i duboki naklon di ću usnama pod poljubit ,a ako nije onda nisu meštri

MONSTRUMO je napisao/la:

evo jedan lipi tekst o pjevu grdelina napisan od našega člana, moga prijatelja gosp. Giga. ovo je njegov pogled na pjev grdelina i način ocjenjivanja pjesme grdelina iz njegovog kraja. uživajte!






SAŽETI OPIS PISME - BATUDE – GRDELINA

GRDELIN – naziv u dalmatinskim mistima u priobalju

TRADICIJA – dalmatinsko vrednovanje grdelinove pisme zvano BATUDA



OPĆENITO




Batuda je jedan (manji ispjevani dio) cjelokupne pisme grdelina, koji zna biti raznolik u više različiti vrsti batudi. Zastupljen je ponavljanjem jednog dijela pisme koji se može sastojati od jednog ili više različitih pletiva u spoju (sa zijadom na kraju).
Smisao batude je ponavljanje (same nje) više puta uzastopno, a što više ispijevani batudi tić je kvalitetniji.






SASTAVNI DIJELOVI – BATUDE –

Dijele se na: a) Pletiva
b) Zijade

a) PLETIVA : - Pletiva iz taktova, koraka
- Pletiva iz izveslanih pismi (melodija)
- Pletiva mogu biti i : Ispravna (pozitivna) i Neispravna (falsa)

b) ZIJADE : - Greze (rašpane, pržaste, hrapave i strugane)
- Fine (caklene, glatke, bistre, čiste i kristalne)
- Zijade ispijevane: - Kolumbar
Ravne
Razlika između (Zije male) i (Zijadi)

Zijade imamo: Ispravne i Neispavne






OPIS PLETIVA IZ (TAKTOVA) ILI ZVANI KORAKA

U većini slučajeva batude u kojoj su pletiva od taktova su najviše vrednovane.
Taktova ima bezbroj raznovrsnih, od krasnih ispjevanih u melodiji do loših gdje sve zavisi o samom taktu, kolika mu je dočaranost dužine u slovima, boja zvonkavosti i čistoća takta u ispjevu.
Pod ispravnost ispjevanog takta se podrazumjeva lagana opuštena ispjevanost, bez naboja force, ishitrenosti brzog ispjeva.
Kod laganih otpjevanih taktova dolazi se do bolje spoznaje dočaranosti ljepote i melodičnosti taktova, ako su ispravni što znači ne falsi (brzinski ispijevani) u krajnosti negativni.
Inače u većini kvalitetniji (taktova) gleda se da taj takt nosi bar četiri do pet slova u sebi (čitanih) kao jako solidan i vrednovan.

PRIMJERI OPISA TAKTOVA
Opis taktova od sedam slova
Cicipli, Cicipli, Cicipli, Cicipli, Cicipli
Opis taktova od pet slova
Visli, Visli, Visli, Visli, Visli, Visli
Cipli, Cipli, Cipli, Cipli, Cipli, Cipli
Opis taktova od četiri slova
Spli, Spli, Spli, Spli, Spli, Spli, Spli
Cvin, Cvin, Cvin, Cvin, Cvin, Cvin
Opis taktova od tri slova
Pli, Pli, Pli, Pli, Pli, Pli, Pli
Bli, Bli, Bli, Bli, Bli, Bli, Bli



OPIS PLETIVA IZ ISPJEVANIH RAZLIČITIH (MELODIJA) POVEZANIH

Ova vrsta pletiva iz melodija po mom nazivu (izveslanih) teško se mogu dočarati opisom zabilješki riječi, jer većinom (riječi od melodije) su povezane u spoju raznovrsnih ( pretumbavanja) izveslaja pisme.


Ovaku vrstu pletiva možemo usporediti s različitim valovima misleći i na nijanse pisme od melodija u spoju valova manjih.


Također i ove vrste pletiva iz melodija znaju imati dočaranu ljepotu u izvedbi kroz svoj pjev, pogotovo više cjenjena ako su pletiva ispjevana u dužim pretumbavanjim svojih boja melodičnosti pisme.

U sadašnje vrime puno više se nailazi na ovaku vrstu pletiva iz (melodija) nego na pletiva iz taktova koja završavaju sa zijadom tvoreći batudu.







OPIS ZIJADI GREZI (RAŠPANI , ŠPORKI)


Ovake vrste zijadi ne prihvaćaju baš svi tičari pod vrednovanjem pozitivne batude , ali s obzirom da je i njih već oskudica a imaju (dobar kolumbar,luk ispijevanosti) jedan dio ljubitelja batudi ih ipak prihvaća.
Ako je već i prihvaćena kod pojedinaca poželjno je da imaju (blaži) tip rašpice pri svojoj izvedbi ispijeva.
Za ovaj tip zijadi još se znaju čuti i drugi nazivi kao: pržasta,hrapava,greza i rašpana. Večinom se čuju kod kolumbar zijadi nešto rijeđe i kod ravnih.
Ovu vrstu naziva (različiti) dobila je jer joj slova u svom ispijevu (nisu) čitka, posve jasna i bistra , već deblja , tvrđa , greza i rašpasta.
Slova koja se čuju protežu kroz putanju zijade kao greza su : Đ i Ž , ispijevana tvrdo debelo , škripavo može se reći rašpano.

Ova dva navedena slova za dati naziv rašpane zijade nalaze svoju ulogu izbacujući slova kod ispijeva (vidziiiijuuuu) samo D ,Z , pa stoga umjesto caklene imamo ispivanu rašpanu, čitajući je VIĐŽIIIIJUUUU.

Obavezno bi još spomenuo da postoji još jedna vrst zijadi ispijevana ali rijeđa, koja spada pod kategoriju rašpani zijadi gdje u svom ispijevu vuče slovo (R). Takva zijada je na sluh ispijevana , npr :VRDZIIIJUUU.

Ovake zijade ispijevane su donekle kod pojedinaca prihvaćene dok zijade koje uz ovo slovo (R) imaju i (Đ,Ž) kroz putanju ispijeva, spadaju u negativne (debele , tvrdi,grezi rašpi). Prm:VRĐŽIIIJUUU.





OPIS ZIJADI FINI (CAKLENI , BISTRI)

Ova vrst zijadi ima više naziva u dalmatinskim mistima kao još zvana :kristalna , glatka , čista , bistra i lirska.

Ovo je najispravnija vrsta zijadi kao najviše cijenjena u batudi.

Može biti ispijevana u glasu nježnoga profinjenog lirskog tenora , zatim drugog tenora, baritona i veoma rijetko basa.

Za ispravnost sve ih veže isto a to je da imaju (početak,sridu i kraj) , da su razumne u putanji ispijeva, čitke i dočarane bojom glasa koja daje timbar zvonkavosti sjaja u svom ispijevu čistine zijade.

Također se mora spomenuti da za sve ove zijade različiti glasova, postoje razne dužine i različiti načini ispijeva od dobrog do odličnog.

Stoga svaka zijada ijako je ispravna ima drugačije svoje vrednovanje kvalitete.

U svom ispijevu njena slova su posve bistra,čitka i poosve razumna , stoga je i dobila navedene nazive spomenute.









OPIS ISPRAVNE ZIJADE OD KOLUMBARA

Zijada ispravno ispjevana mora imati početak , sredinu i kraj.
Mora biti dočarana kroz ispijev parabolom cijelog luka bilo plićeg ili dubljeg.
U početku prvih slova koja se čuju u zijadia i nose je u boljem izbačaju ispijeva su slova (VI) dalje spojenasa (DZIIIJUUU). Ijako je u opisu pišem kao (ZIJADA) ona ipak kao ISPRAVNA sastoji se a i izgovara (VIDZIJU), tako da svako misto imamalo drugačiji naziv za nju.
Ovdje ću spomenut da najispravniji ispijevkod grdelina čita se a i tako čuje pišući (VIDZIJU).
Ja sam se još i susrećaosa vrst zijade koje u svom ispijevu imaju početak nepoznat mnogim tičarima.
Takve vrst zijadi u početku njena ispijeva dočaravaju na (SLUH) slovo koje (nemamo u abecedi) a mi ga ipak izgovaramo, sliči na dva spojena slova (DZ).
To znači da ova vrst zijade nema u početku svog ispijeva slova (VI) vidziju, već(slovo koje ne postoji) a ja sam ga svrstao najbliže slično dvaju spojeni slova(DZ) dziju.
Od dvaju različiti tipova zijadi (ravni i kolumbarski) naj ispravnija i najviše cijenjena je kolumbarska zijada.
Ona u svojoj izvedbi ispijevanoj dočarava PARABOLU koja je otpijevana (blaže,srednje i dulje) po pogledu luka parabole.
Što veći luk parabole( dublji i duži) odmah zijadi (ispravnoj) daje veću ocijenu po vrednovanju kolumbar zijadi.
Da bi se došlo do bolje spoznaje o kolumbaru zijade dovoljno je dati prikaz riječima npr; prisijecimo popola po dužini veću lubenicu i već imamo slikoviti opis dočaranosti na kolumbar zijade.
Gledajućina jednu presječenu polovinu lubenice dolazimo do spoznaje na njen pogleda se radi o pličoj paraboli zijade jako pristojne ispijevane dužine.
Primjer kolumbar zijade duže izvedbe ; (VIDZIIIIIJUUUU).






OPIS ZIJADE (RAVNE) ISPRAVNE


Ova vrst tipa zijade po mom pogledu je nazvana ravna jer u putanji ispijeva nema parabolu , luk i ne završava na kraju sa dva zadnja slova (JU), već na slovo (I).
Ravne zijade imamo : ispravne i neispravne.

Ispravne su otpijevane kako sama riječ kaže (RAVNO) ali u kraju moraju nositi kodispijeva zijade ( 4-7) slova (I).

U slučaju da je ispijevana samo u završetku na jedno slovo ili dva sa završetkom (i) čini je neispravnom, negativnom.

Tada se na ( sluh ) stiječe i očituje dojam sasičenosti zijade, nazvana prekinuta (presičena) neispravna.

OPIS RAVNI ZIJADI

- PRIMJER NEGATIVNE ZIJADE RAVNE
ISPIJEV; ( VIDZII) NEISPRAVNA

- OPIS POZITIVNE ZIJADE RAVNE
ISPIJEV ; ( VIDZIIIIIII )





KRAĆI OPIS POGLEDA NA RAZLIKU IZMEĐU (ZIJE) MALE I (ZIJADI)

U mom kraju je sasvim jasan značaj što dočarava zija a što
zijada, dok u drugim mistima ne gleda se razlika kod ispijevanosti
več se svaka ispijevana zove zijadom.
Za mene ljubitelja batudi riječ zijada ima smisao (otegnutosti) u svom rasponu, dok za riječ ziju ima pogled kraće ispijevane zije manjeg dometa ipak pozitivnog.
Ovu kraću ziju koju spominjem neki tičari u drugim mistima zovu mala zijada , ja bi rekao (pogrešno tumačenje) jer mala zijada bi se trebala smatrati
zijadom gdje se na (sluh) uočuje da je ipak ispijevana svojom otegnutosti
pristojne dužine.
Oću reći nikako kratkim dometom zije koja ostaje kad je se čuje u ispijevu bez otegnutosti raspona podužeg , već uvijek istog kraćeg dometa ispivana , zvana mala obična ZIJA.
Dok sasvim drugačiji uvid imamo spoznaje na sluh kad se radi o zijadama (malim,srednjim ili večim) jer su ispijevane rasponima otegnutosti, nose titraj zijadi kao rastegnutost.
Ovde bi još spomenuo da izgovorena riječ zijada sama po sebi svog naziva nosi pomisao rastegnutosti,koja je dočarava kroz titraj zvonkavosti kroz ispijevanost.
Dok opet naglašavam mala obična zija nema tu otegnutost u pogledu rastezljivosti, već određen( uvečini isti domet ispijeva ) obične male zije.
Svakako između male (obične zije) i ( vrsti zijadi manji, srednji i veći) postoji granica koja jih dijeli u koju kategoriju spadaju, i to se dosta lako očituje( na SLUH) kod saslušavanja pisme.
Svakako kada je riječ o zijadama zna se češće čuti izrečeni naziv ( nategnuta zijada ).
Riječ nategnuta se može odnositi na zijade ( fine i greze )
Pojam za riječ nategnuta podrazmjeva misao da zijada u svom ispijevu od ( sride prema kraju ) ne završava prirodnom ( lakoćom ) već mukotrpnim silaskom nazvanim nategnuta , dijelom patnje kroz ispijev u kraj.
Stoga takve zijade su nešto lošije vrednovane ali ipak prihvaćene pozitivno.



KRAĆI OPIS ZIJADI (ISPRAVNIH)


Da bi zijade prošle u kategoriju ispravnih , pozitivni zadovoljavajučih
bez obzira na ocijenu od (2 -5) , moraju proći kriterije pozitivne.

Tu se misli na njihovu ispijevanost bez obzira kolike su im dužine
kod ispijeva i da nisu sasičene , skraćene ili još rečeno prekinute.

Znači i ako su otpijevane manjih modela (dužina) moraju na kraju
uredno siči , završiti ne ostavljajući dojam na sluh kao prekinute.

Ovdje se misli na oba dva tipa zijadi kolumbar i ravni.



KRAĆI OPIS ZIJADI (NEISPRAVNIH)

Ove zijade ne samo što su neispravne , već odmah su odbačene kao negativne.Kod slušanja ovih zijadi u batudi odmah se uočuje prekinutost , nagla skračenost zvana sasičena zijada.
Zbog toga ovake zijade kao neispravne poništavaju cilu vrednotu bogatih pletiva, tvoreči batudu negativnom.






SAŽETI OPIS (VERŠE) GRDELINA


Grdelinov pijev se sastoji od verša koji tvori većinski dio cijelokupne pisme.

Kod pijeva grdelina sam početak mu kreće iz verše, koji je večinom zastupljen prvi par mijeseci dok se tić ne podigne u zreliju pismu.

Svakako taj veraš je i kasnije prisutan nešto manje, u većini iza niza ispivanih batudi.

Detalji pisme verše (pojedini različitih segmenata) su većinom
negativni , a veoma rijetko pozitivni (čišči) prihvatljivi.

Teško je skoro pa i nemoguče naći grdelina čista verša ali se nastoji da veraš nije sastavljen (ispivan) iz najgori tvrđih šporkica pisme.

Misli se na jake strile kao što su npr;CJA,CJA,CJA,CJA. , KJA,KJA,KJA,KJA. ,
ČRRRR,ČRRR,ČRRR itd.
U šporkice verša osim ovih navedenih tvrđih strilavanja, spadaju još i (mnoge) druge nazovimo poštapalice negativne različiti ispijeva.








SAŽETI OPIS CIJELOKUPNE PISME (POZITIVNOG) GRDELINA


Veraš nesmi biti ispijevan težim negativnim šporkicama pijeva.

Več u jačoj zrelosti pisme prema lijetu grdelin češče zorom i predvečer piva batude u više serija ponavljajući.

Što je sve više zreliji a i ženka mu je već zalegla na jaja druge kovade mužjak dolazi do izražaja otpijevanosti više batudi.

Ovakav tić se več smatra pozitivnim (ako je batuda ispravna) u određenoj kvaliteti.

Sad već ako smo zadovoljni sa batudom možemo rado ići na učenje prema mladim tićima donesenim iz vani ili učitelja pariti sa ženkom.

I za samo parenje mužjaka i ženke treba imati dosta znanja i spoznaja a pogotovo na vrstu raznolike ishrane iz prirode (raznih trava sijemena i zelenja) radi uspiješnijeg i bržeg sperenja para.

Valja spomenuti da pojedini (rijeđi) grdelini su znali u svojoj pismi imati i (4-5) vrsti raznoliki batudi.
Ovakih je tića skoro više i nemoguće naći,čuti sa više vrst batudi, , stoga je danas sasvim dovoljno da ima i jednu batudu injulu podužu , ili duplu.
Svakako treba spomenuti da se u batudi ispijevanoj susrećemo gdje su pletiva izmiješana u kombinaciji dijelić melodije sa dijelom od taktova i završetkom zijade.






OPIS ZA (FALSU BATUDU) NEISPRAVNU


Većina grdelina koji imaju kvalitetnu pozitivnu batudu uza se u pismi nose i falsu većinom injulu batudu.

Takve batude znaju većinom biti iz injulog pletiva (brzinskih taktova) , nedorećenih gdje se uočava da takt u pletivu( pojedinačni ) ne sačinjava niti četri slova.

Takvi taktovi falsi (mižerni) su jedva otpijevani , neukusni a i same zije u falsoj batudici sputane , kratke,jedva uočljive na sluh jednom riječju negativne skroz.

Kad bi mogli birat naj poželnije bi bilo da grdelin koji je bogat pravom pozitivnom batudom (uopće nema falsu batudu u pismi).U slučaju da grdelin ima obe dvije vrste batudi (veoma) je težak za učenje mladaca, jer naj lakši tekst pisme su mladim tičima neispravne,negativne false batude.
Opis false batude.

PRM; FLI,FLI,FLI.FLI,FLI DZIJU. ,otpijevano (brzinski),
jedva prepoznato( negativno.)





OPIS BATUDI NEISPRAVNIH

Postoji velika vrst batudi na mnoštvo načina ispijevani .
Batude koje se smatraju(negativnim) većinom u svom ispijevu dočarane su sa mnoštvom tvrđih negativa strila na kraju ispijeva zijade.
Isto tako iza batudi se zna čuti nastavak blaži šporkica (neukusnih poštapalica) koji je sačinjavaju neispravnom.
S obzirom daje pisma grdelina raznolika nepredviđena,ponekad se dešava da u pletivu duplomje ispijevan sitniji segment šporkice (kratki) kao npr;br , kr, cja cja. Itd. , gdje je odmahudaljavaju od pozitivne batude.
Znalo se i čuti u batudi gdje na lipim zvonkavimtaktovima su zadnja dva takta ispijevana iz negativa u sklopu taktova npr;kja,kja prije završetka zijade i zbog njih batuda je neispravna.
Navest ću par primjera (neispravnih batudi ) gdje ću kod prikaza ( malim zagradama) obuhvatit negativ u batudi.
Još bi spomenuo da ponekad se zna čut pletivo sa završetkom (CIJU),misleći da je tobatuda ka zija na kraju, nipošto to je teški negativ.Jer ako završava (CIJU) na krajuto je negativ koji se( nemože poistovijetit ) sa malom običnom pozitivnom zijom ,( DZIJU.)

Cpin,Cpin,Cpin,Cpin,Cpin (vrđžiiijuuuu.)
Cipli,Cipli,Cipli,Cipli (vidzi).
Povispi,Povispi,Povispi,Povispi vidziiiii ( kja,kja,kja.)
Poblici,Poblici,Poblici,Poblici vidziiii( črrrrrr)
Cicipli,Cicipli,Cicipli,Cicipli vidziiiijuuuu ( krrrrr).
Pli,Pli,Pli,Pli,Pli,Pli vidziiijuuu (cja,cja,cja).
Visli,Visli,Visli,Visli,Visli ( ciju . )
Spli,Spli,Spli,Spli,Spli( cja,cja) vidziiiijuuuu.




OPIS BATUDI ISPRAVNIH

Ovake vrst različiti batudi znaju biti ispijevane u bezbroj različiti izvedbi.
Tako da za batudu iz jednog pletiva imamo naziv (INJULA) , dva pletiva u spoju naziv (DUPLA) i tri pletiva (TRODUPLA), zna ali ( rijetko) biti i sa više pletiva ispivanih u jednoj batudi.
Sva ova pletiva u spoju zijade na kraju moraju biti ispijevana bez negativa i
( najsitnijih) dabi tvorila batudu ispravnom.
Da bi se batuda vrednovala ispravnom uvijek na kraju njenog ispijeva završetka zijade, nesmi biti nikakav nastavak i to se pogotovo odnosi na tića sazorena u najvećoj zrelosti pisme.

PRIMJERI; ISPIJEVANOSTI (POZITIVNI) BATUDI
Injula batuda od pet taktova sa( kolumbar) zijadom
-Plin,Plin,Plin,Plin,Plin VIDZIIIIJUUUU.
Dupla batuda od osam taktova sa( kolumbar) zijadom
-Visli,Visli,Visli,Visli,Visli,Cpin,Cpin,Cpin VIDZIIIIJUUU.
Injula batuda od četri takta sa( ravnom)zijadom
- Spli,Spli,Spli,Spli VIDZIIIIII.
Dupla batuda od šest taktova sa (ravnom) zijadom
-Bli,Bli,Bli,Pli,Pli,Pli VIDZIIIIII.




RASPOZNAVANJE MUŽIJAKA OD ŽENKE


Dominacija mužjaka je što je on izraženiji u boji krune na glavi, ima crne brčićeuz kljun,debljeg je korijena kljuna .
Uz samo tijeme pokostine gdje se krilo spaja (dominacija pogleda TROKUTIĆA) na krilu je crne boje.
Na krilu je važan taj (dominatni trokutić) koji se najviše zagleda za raspoznavanje mužjaka ili ženke, zna biti i u višenijansi ocrtan za pogled koji upućuje na muškog tića.
Svakako tu se zna uočit( u trokutiću dominacije) i zelenkasti dio,i na valove crne kao vrste šaraca za muškog tića.
Što se tiče veličine i muški i ženski tići znaju biti i veći i manji.
U muškarca se još očituje ali pojedinihšire prsi, a u večini sviju muških tića žute prsi na razdijelima strana u manjem omijeru žutila.
Kljun također je u večini veći ali zna i ženski tić imati veći kljun ali tanjeg korijena na spoju sa glavom.
Oko je u muških tića nešto življe izraženo u okruglu, dok kod ženki manje na pogled.
Što se tiče repa pogleda na vajska pera koja su bijelim točkama pri dnu označena,u većini tri s jedne tri i s druge strane nose muški tići a veoma rijeđe ženkice


SAŽETI OPIS PREHRANE GRDELINA U PRIRODI

Grdelini koji imaju stanište u priobalju dalmacije a gdje je u većini zastupljen običan primorski bor u većini najviše u ishrani koriste sijeme iz šiški bora.
To sijeme je jako zdravo tićima i ukusno , hranjivo i u sebi bogato strepentinom.
U svakom mijestu bio to grad , selo ili prostranstvo rijetko naseljeno može se naići na (stanište), boravak grdelina u manjoj ili većoj količini.
Što se tiče staništa po Dalmaciji osim glavnog sijemena borovog več u ljetnim periodima lakše dolaze do još raznovrsnog vrsta sijemena.
Tako ih često viđamo po vrtima ispred kuća gdje su procvale razne pitome salate kao puterica i pičola.
Grdelini su ljubitelji i sijemena od suncokreta raznih vrsta kojih se viđa u vrtima kućnim radi ljepote svoga cvijeta, a kad cvijet odbaci latice sijeme mu je (mličikavo) spremno za ishranu grdelina.
Ovako sijeme nesazriveno u vidu ka mliko jako puno uzimaju mužjak i ženka za ishranu svojih mladi tića, (lako probavljivo).
Što se tiče sazrivenog sijemena suncokreta koji se uočava na velikim poljima posijanim za industrijsku preradu mog se uočiti stariji tići di ga rado uzimaju u ishrani.
Zatim razna zelenja imaju u izobilju kao npr; kostrič, žutinica, blitva, radić, maslačak itd.
U jesen već dolaze i druga zrijevana sijemena , pa tako ih znamo vidjeti (grdeline) kad sele u tople krajeve na jug di se zaustave na biljkama zvanim ;gorčik , vrstama bodljikavih zvani bušinac večeg cvijeta i manjeg ošebijad i sitnog zvanog sikavica itd.
Dakako može jih se uočiti i na pitomim vrstama cvića u procvatu radi
sijemena kao npr; cviće tučepljanac.


SAŽETI OPIS GRDELINA U NAŠIM KRAJEVIMA

Moglo bi se slobodno reći rasprostranjeni su od juga do sijevera,negdje više a negdjemanje.
Tako da ih svugdje susrečemo uz obalu , po dalmatinskoj zagori pa i unutrašnjosti Hrvatske.
Di se go nalazili a pogotovo u ljetnim periodima tu i čine potomstvo (parenje),
Izbacujuči legla mladih tiča koji jih nasljeđuju i šire se u veće matično jato.
U jesen već kako stižu hladniji i kišni dani , vremena ružnija i ide se u zimu, tići se pripremaju naselidbu u toplije krajeve.
Tako se kod nas mogu uočiti migracije (selidbe) većih jata u svojim preletima prema jugu.
Selidba zna potrajati i po dva miseca sve zavisi o klimi dali je ranije zahladilo i njihove paše polja raznih trava zatvorilo sijemena , bilo od jakih kiša ili snijega.
U proljeće se polako vraćaju kako i stižu dulji i topliji dani, svaki na svoje misto tražećisebi par za parenje.
Zatim kreće ciklus parenja i ako je sve idealno bez jačih nevremena (lembaca) u ljeto par izbacuje petnestak mladih tića, iz tri legla (kovade) koje mužjak i ženka naprave.
Proces od legla pa do idućeg (ležnje jaja) traje 27-30 dana.
Mužjak je glavni oslonac (vertikale) podizanja mladih u hranjenju pa i ženke na gnijezdu.
Mlade svoje tiće koji su poletjeli uči ih svim nedaćama (opasnostima) koje jih prate od grabežljivaca svedo sigurnog osamostaljenja.I tako se cijeli ciklus budući naraštaja vraća u svoj krug iz godine u godinu u borbi za osamostaljenjem



Opis zabilješki detalja (BATUDE) i cijelokupne pisme grdelina,
iznesen je praćenjem i slušanjem velikog broja grdelina i iz svog osobnog
stečenog znanja , spoznaje i dugotrajnog promatranja kroz ljubav
prema pismi (batude) grdelina.

Krasan tekst našeg meštra Gige,opisan na svoj osebujan nacin

Da se ne zaboravi

Dobra večer.

Hvala Koce ja i dalje stojim
iza svojih pisanja ijako bi mogao
i koregirati preciznije i jasnije pojedine
detalje koji su pojedincima i čudnovati.

HVALA

GIGO.

barba Gigi, ovo je vas osobni pogled na pismu grdelina, i imate pravo na njega! ne postoji standard jedini na svitu koji bi moga vas tekst opovrgnut. lipi su ti tekstovi i neka ih bude jos i vise!

koce je napisao/la:

Da se ne zaborave legende STP-a

skoro svi na okupu

Danas sam bija izuzetno ponosan kad me jedan od ovih starih splitskih grdelinaša pita grdelina.

S njima sam se odgojia,od njih sam sve naucija i s njima me vežu lipe uspomene.Neki i nedostaju,bog im da pokoj,ali zato ove žive legende

triba poštivat i pomoci im sad kad su ostarili.

S posebnim guštom cu g.Papiću sutra pokloniti jednog mog grdelina.

to koce netreba zaboravit na stari bunar

hahahahahahahahaha dobro si i reka stari presušeni bunari!

E,tako treba! Svaka čast !

Dobra večer.

Ja također cijenim i poštivam stare tičare sve a
u ovom slučaju tičare iz Splita na slikama.Za mene
oni u večini su meštri iz dugotrajnog bavljenja i rada
kroz( prirodu) bez obzira što možda sad i nemaju kvalitetu.
Jer nije to nepoznanica več i kad sve naj bolje radiš zna se
ne prenijeti kvalitet pisme pravog tiča naprijed.A to znamo
svi da i kad tiči nauče učenu pismu da ih večina nikad nemore
oca učitelja kopirat,pa onda uz škerce niži vrijednosti nismo
ništa napravili.Svi ti stariji mačci imali su kroz svoju karijeru
sa tičima i odlična pokojeg grdelina i stoga bez obzira što sad
nemaju ja ih uvijek cijenim meštrima.Veoma teško je doči do
jakih kvalitetni grdelina a još veoma lako i brzo sve izgubit
i ostati na početku.Koce pozdravi mi te stare meštre u moje ime.


POZDRAV.

BARBA GIGI, LAKO JE BILO U ONA VRIMENA DOC DO EXTRA GRDELINA, NAVIŠĆAŠ BAKETINU I EVO GA, ZATO I KAZEM DA JE NJIHOVOM MESTARLUKU DOSA KRAJ KAD SU SATRALI OČAKE. DI SU IM SADA PRAVI GRDELINI??? DAJ NEK CUJEMO STA DRZE MESTRI U CIBAMA. NEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEMMMMMMMMMMMMMMMMMMMAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA, MACA PAPALA HIHIHIHHIHIHHIHIHHHHIIHIHIHHI

Zato sad imaju nas mlađe koji ih pomažemo ,

isto ka šta ce nas pomagat Josip,lubinko Mate, ti i ostali mladi lavovi,

u tome i jeste bit grdelinaštva.

Sigurno bi se ti damiane ovako mucija sa uzgojem mladih da ti u šumici povise kuce piva jato

od tridesetak odlicnih ocaka.

Bi ka i ja,

pogotovo prije 30 godina.

neznan za tebe koce ali ja san 1000 posto uvjeren da bi ja uzeo jedan do dva para i uzgajao!!!!!
u moju kucu mladac sa livade nije uša godinama, tocnije od kad je dozvole za uzgoj!¨

MONSTRUMO je napisao/la:

neznan za tebe koce ali ja san 1000 posto uvjeren da bi ja uzeo jedan do dva para i uzgajao!!!!!
u moju kucu mladac sa livade nije uša godinama, tocnije od kad je dozvole za uzgoj!¨

VIDIS I SAM KOCE DA JE JEDINI PUT INCEST, ZATO SAMO NAPRIJED! PA NECES GOVNA TRPAT U ZLATO JEL TAKO?

he he he ,kad nema druge,

dobar je i incest

iako bi ja volija pastuha nego sve inceste ovoga svita

Damijane možda u ovo vrime sa ovom pameću i ovim uvjetima , i sa posljedicama koje su se desile u prirodi sad bi ,...., jednostavno smo sad svjesni da je tako moglo bit svima dobro , da bi ih sad još uvik bilo , moga bi u najgoru ruku sad doć kod nekog i uzet tića dobre race pa bi se ima čemu nadati kad gojiš .Ali jebiga to su bila druga doba , ja nisam puno star , ali sićam se jedinog zoo hobija , hrane koja je bila na granici uopće jestive , da nepričam o bilo kojem preparatu itd .U to doba je bilo tica , ko je ima auto i moga se odvest 100 km dalje bija je beg , ja sam sanja ić u želandu tu u jedno misto pored zadra , ali nisam moga doć jer je to za mene bija kraj svita , lovija sam u dvoru na salatu , i kod pomoćnog igrališta šta mi je 500 metara od kuće , a za prve baketine sam da vriću kukuruza kojeg sam ukra babi na selu , POSLI ME ĆAĆA UBIJA OD BATINA , HAHAHA CINKALA ME BABA .Još da se vratim na to misto o kojem sam sanja , posjetija sam ga prvi put 92 godine , na motoru APN 6 , ja i prika ćibun , oprema , marendin , baketine i TIĆ IZ SKURA , DOŠLI NA POZICIJU UVATILI PRIKO 100 MUŠKI GRDELINA , ali jebiga udrlila uzbuna u gradu panduri nedaju u grad dok uzbuna ne prestane , a 100 grdelina poilo ono hrane u ćibunu dok si reka britva , pred veče smo pustili skoro sve , ostavili par komada jer je hrana bila deficit , tu noć smo ostali noćiti u selu kod prijatelja , a njegov nam ćaća govori EEEEEE MOJI DEČKI TU SU VAM SPLITSKE TABLICE SVAKO MALO LOVE TICE NON STOP , TAD SAM PRVI PUT ČUJA DA POSTOJE MRIŽE , JER JE ČOVIK REKA ONI VAM IMAJU MRIŽE , PA U TO LOVE , eto da je sad ovu pamet nebi to radija nikad , a splićane bi sve u kurac posla , jer su taraceri , pozzzzzz

ljudi moji dragi, ima ih koji su sa uzgojem poceli prije vise od 30 godina!

istina,

bilo ih je nekoliko u Splitu,

ali vecina za to nije marila.