C.C. Major -- C.C. Balcanica

Već duže vrimena prqatim jednog od svojih gardelina : Ima da je kod mene 3-4 miseca i skroz je

drugačiji od ovih drugih : kao prvo je veći , drugo im puno puno izražajnije boje, dosta je mirniji ali nedovoljno da ga lipo uslikam !!!!!


I što mi najviše upada u oko ima ( što bi mi rekli škinu") sa obe strane vrata !!!!! Prvo sam mislija da je Bilać, ali nije ima previše žutoga i smeđeg , Kanjonac nije - mislim se da nije Britanica !!!!


Čim uvatim priliku uslikati ću ga izbliza , a za sad samo ova dalja slika:


[img] By null at 2011-03-02[/img]


Salu2

Pa uzmi ticu u ruke i slikaj je, ovako se natežeš???

Bog !!!!


Nitko da odgovori ::: po čemu odrediti starost gardelina iz prirode ????




Salu2

Bilo je još nekih metoda starih tičara sa brojenjem nečega na nogama, nisam siguran u to pa neću ni govorit...

kralj ptica pjevica - njegovo veličanstvo grdelin

Home e

Home Fauna Europe Fauna Europe Cesljugar Češljugar - Carduelis carduelis Goldfinch Stieglitz Distelfink Cardellino Jilguero Chardonneret élégant Stručna klasifikcija : Porodica : FringillidaeZs (Zebe)j Rod : Carduelis Vrsta : C. carduelis Hrvatski regionalni nazivi: Grdelac, grdelin, stiglic, stiglec. Češljugar, jedna od najraznobojnijih ptica pjevica, ova ptica se nastanjuje širom Europe izuzevši daleki sjever Europe.U vrijeme parenja i gniježđenja u proljece rijetko ih se primjećuje. Češljugar je izuzetno oprezna ptica, tj. majstor je prikrivanja, i jedino ga njegova melodična pjesma povremeno otkriva. Gnijezdo, koje obicno gradi ženka je jednako tako vješto skriveno i kamuflirano, zbog toga grabežljivci samo u rijetkim slučajevima pronađu i unište mlade. Ženka gradi gnijezdo od raznog materijala koji pronalazi u prirodi kao sto su suhe vlati trave, male grančice, te smrekove ili borove iglice. U vrtovima česljugari najčešće grade gnijezdo na stablu jabuke ili trešnje, dok u parkovima najčešće na topolama i javoru. Ženka najčešće snese 5-6 jaja i leži na njima 9 – 14 dana, za sve to vrijeme mužjak joj hranu donosi u gnijezdo. Oba roditelja hrane mlade , i to različitim lisnim ušima u pocetku, a kasnije lako probavljivim sjemenom različitih biljaka koje pronalaze u prirodi. Nakon što mladi češljugari napuste gnijezdo i osamostale se, skupljaju se u velike mase i najčešće se zadržavaju u tom području tijekom cijele zime. Češljugari se najčešće zimi hrane raznim vrstama sjemenja čičaka i ostalog sjemenja, koje vjesto izvlače iz biljaka svojim kljunovima. Obitavališta: Većinom obitavaju u nizinskim područjima, ali npr. Švicarskoj se gnijezde sve do 1000 m nadmorske visine, a pojavljuju se u kasno ljeto i jesen na alpskim livadama na visini čak do 2400 m. Češljugari su krhke i osjetljive, ali i prekrasno obojene ptice, sa poprilično izraženim kljunom i sa laganim plesnim letom. Kroz povijest ljudi su primjećivali njegov blistav i zanimljiv izgled, zlatno-žute crte koje se protežu uzduž crnih krila . Odrasle ptice imaju jedinstveno obojena područja na glavi u kontrastu crveno-bijelo-crna područja , žuto-smeđa leđa , izraženu bijelkastu pozadinu i crni rep sa bijelim elipsastim poljima na repnim perima. Duljina: 11 – 14 cm Težina: 11 – 17 g. Raspon krila: 21 – 25 cm Veličina jaja: 15,6 do 20,0 x 12,3 do 14,3 mm Uzgoj i briga: Kao i mnoge druge zebe, češljugari su vrlo agresivni na ostale zebe tijekom vremena kada imaju mlade samo što je kod njih to jos više primjetno. Iz tog razloga mogi uzgajivači preporučuju držanje pojedinog para češljugara u letarci ili volijeri dimenzija 120x100x200 cm (dužina x širina x visina). Preporučljivo je da letarka ili volijera bude do pola zaštićena kako bi price imale zaklon od vjetra i kiše, te kako bi preko ljeta ptice imale sjenu od sunca. U zaštićenom dijelu letarke postavlja se gnijezdo , najčešće uzgajatelji koriste iste gnijezda kakva se koriste za kanarince boje.Uzgajatelji oko gnijezda najčešće stavljaju borove grane kako bi se ptice osjecale sigurnijima i kako bi ambijent bio sto prirodniji. Naravno ipak se mora voditi računa da je moguce motrenje gnijezda i prstenovanje mladih ptica kad dode vrijeme za to. Materijal koji se pticama nudi za oblaganje gnijezda je načešće kokosove vlati, konjska dlaka, vlati suhe trave, jutena vlakna i ostalo. Ako mužjak i ženka prihvate jedno drugo vrlo brzo kreću sa gradnjom gnijezda , i naposlijetku ženka snese jaja na kojima počinje ležati. Nakon otprilike 12 – 14 dana mladi ptići se vale iz gnijezda. Tada roditeljima treba davati što različitije poluzrelo sjemenje koje pronalazimo u prirodi (maslačak) , te je neophodno davati živu hranu (lutke crva brašnara), mravlje ličinke i ostalo. Uzgajivači isto tako daju roditeljima klijelo sjeme i komercijalnu jajčanu hranu, a isto tako i tvrdo kuhano jaje pomješano sa krušnim mrvicama ili naribanim petitt keksima. Mlade hrani iskljucivo ženka do starosti 5 – 6 dana , a nakon toga počinje ih hraniti i mužjak, tek tada ženka može nesto češće napustiti gnijezdo koje je do tada napuštala samo zbog obavljanja nužde i pića. Prstenovanje mladih se najčešće izvodi 5 -6 dana nakon valjenja mladih iz jajeta, ali nije pravilo , ovisi o tome koliko kvalitetno roditelji hrane mlade i kakva je kvaliteta hrane. Nakon otprilike 14 dana mladi ptice napuštaju gnijezdo, i od tada za njih se brine i dohranjuje ih mužjak, dok se ženka priprema za dugo leglo od najčešće tri. Od iznimne je važnosti za ptice da tijekom stresnog razdobja roditeljsva imaju dostupnu raznoliku i zdravu hranu, sa puno zelene hrane (lisit maslačka, radića, blitve i ostalog), te svježeg voca ( jabuka,kruška...),kao i dodatke minerala u hranu i vodu. Tijekom jeseni i zime ptice hranimo sjemenskom hranom pojačanom sjemenjem bogato uljima ( konoplja , suncokret, lan ). U proljeće ponovo reduciramo sjemenje bogato uljem , u protivnom je moguce da se ptice udebljaju sto nije preporučljivo. Mužjak česljugara Ženka česljugara Crvena maska prelazi preko ruba oka Crvena maska ne prelazi preko ruba oka Ramena mužjaka su crne boje Ramena ženke su smeđkaste boje Podvrste češljugara: Carduelis carduelis grupa: C.c. carduelis – Većina Europe i Skandinavije, Od Danske, istočne Nizozemske i Belgije, centralne Franuske pa sve do Urala, južno do Italije, sjeverni dijelovi ex Jugoslavije, sjevero-zapadna Rumunjska, sjeverna Ukrajina, europski dio Rusije. C.c. britannica – Britanski otoci , sjever i sjeverozapad Francuske, i priobalje Belgije i Nizozemske. C.c. balcanica – Centralnii i priobalni dijelovi ex Jugoslavije, jug Rumunjske pa do Krete i europski dio Turske. C.c. tschussi – Korzika, Sardinija, Sicilija. C.c parva – Jug Francuske,Pirinejski poluotok, Balearski otoci, Azori, Madeirski i Kanarski otoci i sjeverna Afrika, od Maroka do priobalnog dijela Libije. C.c. niedecki – Istočni Sporadski otoci, Rodos,Karpatski otoci, Mala Azija, sjever Iraka, te od sjevera od juga regije Kavkaza,Cipar i Egipat. C.c. brevirostris – Sjever Irana, Azerbejđan i istočna Turska. C.c. major - Zapadni i središnji Sibir, sjeverni Kazakstan. Zimi jugoistočni dijelovi europske Rusije i Transkaspijska oblast. C.c loudoni - Južni Kavkaz i Iran. Carduelis caniceps grupa: C.c. caniceps - Južno-centralna Azija, Zapad Pakistana sjeverno do Himalaje, istočno do centralnog Nepala. C. c. paropanisi – Sjevero-istočni Iran i sjever Afganistana istočno kroz Turkmenistan, Uzbekistan, gorje Tien Shan , jugo-istočni Kazakstan. C. c. subulata - Južno-centralni Sibir, od centralnog i južnog dijela Altai gorja kroz zapadnu Mongoliju sve do Bajkalskog jezera. Rasprostranjenost češljugara: Prisutnost cijele godine Ljetni rasplodni period Zimsko obitavalište Prolazna obitavališta

A di je karta o"dzijadi???

Pozelenila?Guba prevladala?

al si ti bariton bijo na tim pozicijama preslusavat ocake pa znas???

baritone al si sluša po Uralu i majci Rusiji , Ukrajini,Latviji i Letoniji pa čak i uz Kaspisko jezero dobro uvo imaš kad čuješ dotle iz Splita

Podvrste češljugara:






C.c. carduelis – Većina Europe i Skandinavije, Od Danske, istočne
Nizozemske i Belgije, centralne Franuske pa sve do Urala, južno do
Italije, sjeverni dijelovi ex Jugoslavije, sjevero-zapadna Rumunjska,
sjeverna Ukrajina, europski dio Rusije.

C.c. britannica – Britanski otoci , sjever i sjeverozapad Francuske, i priobalje Belgije i Nizozemske.

C.c. balcanica – Centralnii i priobalni dijelovi ex Jugoslavije, jug Rumunjske pa do Krete i europski dio Turske.

C.c. tschussi – Korzika, Sardinija, Sicilija.

C.c parva – Jug Francuske,Pirinejski poluotok, Balearski otoci, Azori,
Madeirski i Kanarski otoci i sjeverna Afrika, od Maroka do priobalnog
dijela Libije.

C.c. niedecki – Istočni Sporadski otoci, Rodos,Karpatski otoci, Mala
Azija, sjever Iraka, te od sjevera od juga regije Kavkaza,Cipar i
Egipat.

C.c. brevirostris – Sjever Irana, Azerbejđan i istočna Turska.

C.c. major - Zapadni i središnji Sibir, sjeverni Kazakstan. Zimi jugoistočni dijelovi europske Rusije i Transkaspijska oblast.

C.c loudoni - Južni Kavkaz i Iran.

Carduelis caniceps grupa:

C.c. caniceps - Južno-centralna Azija, Zapad Pakistana sjeverno do Himalaje, istočno do centralnog Nepala.

C. c. paropanisi – Sjevero-istočni Iran i sjever Afganistana istočno
kroz Turkmenistan, Uzbekistan, gorje Tien Shan , jugo-istočni Kazakstan.

Bog !!!!!


Sve je to lipo za oko .ali pisme nema do naše balkanike i parve !!!!



Salu2

koje sve podvrste grdelina zive na nasem podrucju?

MONSTRUMO je napisao/la:

koje sve podvrste grdelina zive na nasem podrucju?

bariton ti zna njega tribaš pitat

MONSTRUMO je napisao/la:

koje sve podvrste grdelina zive na nasem podrucju?

Roleri,nategnuti,glatki...........

ima više podvrsta

ja san ima birmigenske i izmirske rolere,kad zavrte tukli su u pod...