ORNITOLOŠKI KUTAK

Zamislite samo koliko ptica strada zbog toga besmislenog prstenovanja? Evo ja vam kažem iz vlastitog iskustva, gotovo svaka, pogotovo stara ptica, ne trpi aluminijski otvoreni prsten jer ima rubove vrlo oštre koji joj se urezuju u nogu i ptica stalno kljuca prsten koji inficira nogu i ptica rikne od otrovanja! U najmanju ruku ptica nakraju izgubi nogu sto u prirodi znaci smrt. Po meni totalno bespotrebno.

Bog !!!


Slažem se ,ima san iskustvo sa svojim tićem koji je umalo nogu izgubija zbog

prstena (prstenovat mlade ptiće da ,u svakom slučaju) ,ali stare ptice

zbog migracija i ostalih istraživanja definitivno NE!!!! U modernim zemljama

polako ali sigurno prstenje zamjenjuje MIKROČIP koji je ujedno 1000 puta

bolje i humanije rješenje!!!!


Salu2

Kako je prstenovanje organizirano?


Prstenovanje u svakoj zemlji organiziraju prstenovačke centrale koje
su ujedinjene u europski prstenovački savez - EURING (European Union for
Bird Ringing). Prva prstenovačka centrala osnovana je 1903. u
Njemačkoj. Zavod za ornitologiju je prstenovačka centrala za Hrvatsku, a
organiziranjem prstenovanja od 1910. predstavlja šestu prstenovački
centralu u svijetu (prije toga prstenovanje je, osim u Njemačkoj,
organizirano još samo u Velikoj Britaniji, Mađarskoj, Americi i
Potrugalu).

Prstenovanje se temelji na radu volontera prstenovača koji iz hobija i
ljubavi prema pticama provode prstenovanje. U Europi nešto više od
10.000 prstenovača, većinom volontera, godišnje prstenuje gotovo 4
milijuna ptica različitih vrsta i oko 90.000 ponovno ih nađe. Velik broj
podataka koji su na taj način prikupljeni jedinstven je slučaj za bilo
koju skupinu životinja u svijetu.

Zavod za ornitologiju danas surađuje sa šezdesetak prstenovača koji
godišnje prstenuju oko 30.000 ptica. U proteklih 90 godina prstenovanja u
Hrvatskoj je prstenovano više od pola milijuna ptica, a gotovo deset
tisuća ih je nađeno. Do 1990. godine Zavod za ornitologiju koordinirao
je prstenovanje na području čitave bivše Jugoslavije, s izuzetkom
Slovenije od 1926., a od 1991. koordinira prstenovanje na području
Hrvatske.

Kako se prstenuju ptice?


Ptice se najčešće love vertikalnim ornitološkim mrežama. Iz tih mreža
prstenovači lako vade ptice, a one ostaju neozlijeđene. Prstenuju se
aluminijskim ili plastičnim prstenovima na kojima je ugraviran
jedinstveni broj. Prije puštanja svakoj se ptici određuje vrsta, spol,
starost, masa i veličina. Najbolji rezultati prstenovanja postižu se na
organiziranim akcijama kada se na jednom mjestu ptice prstenuju kroz
dulje vrijeme. Neke su od takvih akcija, koje traju već više godina,
prstenovanje ptica za vrijeme proljetnje selidbe na Savici pokraj
Zagreba te za vrijeme jesenske selidbe na Vranskom jezeru pokraj
Pakoštana. Te se akcije koriste i za edukaciju.

Prstenovane ptice neozlijeđene se puštaju na mjestu prstenovanja.
Prstenovači svoje godišnje izvještaje o prstenovanju predaju Zavodu za
ornitologiju, koji je prstenovačka centrala za Hrvatsku. U Zavodu se
podaci prikupljaju, digitaliziraju i analiziraju. Kao rezultat dobivamo
godišnji izvještaj o prstenovanju Zavoda, koji se potom šalje EURING-u,
svim prstenovačkim centralama u Europi i svim suradnicima te se
objavljuje u časopisu LARUS.

Orao štekavac - prstenovanje prije puštanja

da sa ovim da svaka ptica ne trpi prsten se slažem,od 1990 sam u zavodu za ornitologiju,suradnik sam HAZU-a za dojavu o rijetkim vrstama insektivora na području BJ županije,bilo je diskusije oko supova jer sam veliki protivnik probijanja krila supa i stavljanja plastičnih tablica koje otežavaju ptičji život makar se tvrdi suprotno

many čazma je napisao/la:

da sa ovim da svaka ptica ne trpi prsten se slažem,od 1990 sam u zavodu za ornitologiju,suradnik sam HAZU-a za dojavu o rijetkim vrstama insektivora na području BJ županije,bilo je diskusije oko supova jer sam veliki protivnik probijanja krila supa i stavljanja plastičnih tablica koje otežavaju ptičji život makar se tvrdi suprotno

slažem se

Vanjska anatomija tipične ptice: 1. kljun, 2 .glava, 3. dužica, 4. zjenica, 5. ogrtač, 6. malo krilno pokrovno perje, 7. rame, 8. veliko krilno pokrovno perje, 9. letna krila II. reda, 10. stražnjica, 11. letna krila I. reda, 12. anus, 13. bedro, 14. zglob goljenice i gležnja, 15. gležanj, 16. stopala, 17. goljenična kost, 18. trbuh, 19. bokovi, 20. prsa, 21. grlo, 22. krijesta

Anatomija ptičjeg krila: 1. Letno perje I. reda, 2. primarno pokrovno perje, 3. pakrilce, 4. letno perje II. reda, 5. sekundarno pokrovno perje, 6. srednje pokrovno perje, 7. malo pokrovno perje, 8. tercijarno perje, 9. rame

Kostur ptice: 1. lubanja, 2. vratni kralješci, 3. ključna vilica, 4. greben prsne kosti, 5. rebro, 6. visoki greben, 7. koljeno, 8. pisnica, 9. I. prst, 10. goljenična kost, 11. goljenična kost, 12. lisna kost, 13. preponska kost, 14. sjedna kost, 15. kuk, 16. koštani štit bedra, 17. trtična kost, 18. repni dio kralježnice, 19. lopatica, 20. prsni dio kralježnice, 21. ramena kost, 22. lakatna kost, 23. palčana kost, 24. peščaj (metakarpus), 25. III. prst, 26. II. prst, 27. I. prst (palac)

koce to bi trebalo biti što

many čazma je napisao/la:

koce to bi trebalo biti što

pa za one koji ne znaju,a možda bi tili naucit ,

ka ja npr.

mislim da nešto znam,kad vrlo brzo spoznam da vrlo vrlo malo znam o ticjoj anatomiji

Bog !!!



Dobar im sistem za vaganje , ali di baš na glavu pa u ćikaru ---hahaha!!!


Salu2

Gospodine Arboret jako mi se dopada vaša mreža ,i mislim da je mreža od 8 metara dužine i 2.5 metara visine i na dobro mjesto je postavljena ,,svaka čast

A jesu se obisili ----- nije im lako !!!!



Salu2

evo nešto za kolege forumaše pogađaj te koja je ovo ptica vrlo rijedak primjerak kod nas.

Mi smo je ka dica zvali Ćikalica --- malena ptičica,živi

uglavnom u borovoj šumi (ako se ne varam)



Salu2