pozdrav sa ovom teorijom se ne slažem,jer svaka ptica ima svoju tjelesnu kostituciju koja ih čini otpornim ili neotpornim na zimu,tj zgrijavanje tijela je drugačije,recimo tko bolje trpi zimu mi ili eskimi,ma koliko imali jesti biti če nam na -20 zima eskimu dajte sendwich i on če biti vani po -30 ako treba jer je drugačije građen i otporniji na zimu,da slažem se da hrana pokreče grijanje tijela ali grijanje tijela nekih ptica ima granicu tj naviklo je da se zagrijava do granice sukladno godišnjem dobu,zašto se slavuj seli zbog klime ne samo zbog hrane makar i hrana igra ulogu,zašto se roda seli a čaplja ne imaju indentičnu ishranu,divlja grlica se seli ali gugutka ne,grivnjaš se poneki odsele ali divljih golubova(columba livia)se u priobalju snalaze,zašto grivnjaši ne idu u priobalje,ždralovi imaju seobe ali hrane se isto kao čapljarice i podnose zimu ali se sele,drozdovi prelete tisuče kilometara iz azije do nas,zašto pa imaju i bliže hrane zar ne, močvarna eja se hrani isto kao livadna ali ne ostaje več se seli,zbog genetike koja je evolucjm ispala takva kao kod sove što je let noću dok je dan za spavanje,pokušavao sam mlade naviknuti na dan i aktivnost danju ali uzalud noć je njma isto što i selicama selidba genetski uvjetovana reakcija
Veliki slavuj je jedini slavuj koji zivi u Danskoj,Skandinaviji i u citavoj severnoj i srednjoj Rusiji.Oba slavuja sele se preko zime u srednju i zapadnu Afriku a veliki slavuj verovatno i u juzne krajeve Azije.citat sa jednog foruma
Eto sad slijedi pitanje zašto tako daleko,odgovor jer je toplo insekata koje jede i kojima se hrani ima i bliže zašto potegne do srednje i zapadne afrike,uzmimo u obzir svračka,svračci se hrane i mišičima i pticama zar ne ali samo veliki svračak(lanius excubitor)dolazi kod nas i zimi i lovi miševe i ptice,gledajuči tako i druge vrste bi mogle uloviti pticu ili miša jednako su vješti,da veliki svračak je veči ali i otporniji,sa sokolovima je isto lastavičar se seli ne zbog toga što lovi lastavice pa se seli sa plijenom,nego ga hladnoča potjera,jer dolazi zimi njegov manji rođak kraguljčić(falco columbarius)i ovdje radi rusvaj među pjevicama baš kao što ljeti vidim lastavičara koji ne lovi laste nego sve što stigne,samo je krhkiji od sjevernog rođaka,znači ptice ostaju ako su dovoljno jake da preguraju hladnoču po mome eto,nisu sve ptice za zimu,zaključak je ptice se sele zbog genetskih predispozicja hrana je tu na drugom mjestu i da imaju hrane odselile bi se i to je činjenica